Naslov
Izmještena zajednica Janjevaca u Kistanjama
(Relocated community of Janjevci in Kistanje)

Autori
Manestar, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za etnologiju i antropologiju

Mjesto
Zadar

Datum
23.10

Godina
2019

Stranica
106

Mentor
Brozović Rončević, Dunja

Ključne riječi
Janjevci, Kistanje, planirano preseljenje, izmještenost, izmještena zajednica, (re)konstukcija identiteta, dom, domovina, afektivnost
(Janjevci, Kistanje, planned relocation, displacement, relocated community, (re)constuction of the identity, home, Homeland, affect)

Sažetak
U ovome se diplomskom radu kroz analizu primjera Janjevca u Kistanjama problematizira koncept izmještenosti koji se javlja kao rezultat planiranog i organiziranog preseljenja Janjevaca u Kistanje, svakako jedinstvenog primjera migracije u kontekstu Hrvatske. Janjevci su zajednica iz mjesta Janjevo na Kosovu koja se samoidentificira kao etnički hrvatska zajednica (najstarija hrvatska dijaspora). Riječ je o zajednici koja je tijekom i po završetku Domovinskog rata masovno napustila Janjevo i došla u Hrvatsku što je nagnalo hrvatsku Vladu da organizira preseljenje jedne „čitave“ zajednice u Kistanje, mjesto u zaleđu Šibenika i u neposrednoj okolici Knina koje je po završetku rata gotovo u potpunosti napušteno od strane tada prevladavajućeg srpskog stanovništva. Diplomski rad utemeljen je na etnografskom istraživanju kroz koje je autorica nastojala prikupiti perspektive samih Janjevaca o njihovom preseljenju u Kistanje te o životu nakon preseljenja. Pritom otvorilo se pitanje: može li se govoriti o izmještenosti zajednice i kako se ona manifestira? Odgovor na to pitanje autorica donosi kroz razmatranje različitih diskursa koji postoje o samome preseljenju unutar zajednice te kroz razmatranje (re)konstrukcije identiteta zajednice prije, tijekom i nakon preseljenja. Odnosno, u radu su razmotreni čimbenici na temelju kojih je tijekom života u Janjevu (re)konstruiran hrvatski identitet zajednice, zatim povezanost prostora, identiteta i osjećaja pripadanja na koje ukazuju koncepti dom i domovina te procesi asimilacije i diferencijacije koji se danas odvijaju i rezultiraju postojanjem višestrukih identiteta. Pritom autorica pažnju obraća i na ulogu afektivnosti pri samom preseljenju, ali i pri (re)konstrukciji identiteta u Domovini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA