Naslov
Život u Aljmašu 20 godina poslije - Stavovi stanovništva o perspektivama lokalnog razvoja.
(Life in Aljmas 20 Years After - Population Attitudes on local development perspectives.)

Autori
Peračković, Krešimir ; Miletić, Geran-Marko ; Milak, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Suvremene migracije u RH: uzroci, posljedice i aktualni trendovi / Žanić, Mateo ; Živić, Dražen ; Špoljar Vržina, Sanja ; Miletić, Geran-Marko - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2021, 201-217

ISBN
978-953-7964-84-9

Skup
22. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i osma godina poslije"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 12.11.2019. - 13.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Aljmaš, kvaliteta života, lokalni razvoj, razvojne perspektive, Podunavlje
(Aljmaš, quality of life, local development, development perspectives, Podunavlje region)

Sažetak
U Aljmašu, koji pripada općini Erdut u Osječko- baranjskoj županiji, nakon mirne reintegracije u siječnju 1998. i obnove mjesta te povratka mještana iz progonstva, prema Popisu stanovništva 2011. evidentirano je 605 stanovnika, iako ih prema nekim procjenama živi za stalno znatno manje (Pokos, N. i Mišetić, R. 2019). U vrijeme velikosrpske okupacije od 1.8.1991. Aljmaš je bio prilično devastiran, a nesrpsko stanovništvo raseljeno, na što će nas u hrvatskoj kolektivnoj memoriji trajno podsjećati i slika egzodusa Aljmašana na šlepu za rasute terete, koji je za njih značio spas iz ratnog obruča. Naselje danas nema značajnijih gospodarskih aktivnosti i suočava se s problemima nezaposlenosti i depopulacije koji su karakteristični za ruralne i periferne prostore u Hrvatskoj (Bara, M. i Marinović Golubić, M., 2019). S obzirom na te nepovoljne čimbenike, u ovom radu koji se temelji na empirijskom istraživanju, željeli smo istražiti kako sadašnje stanovništvo tj. mještani Aljmaša procjenjuju kvalitetu života i perspektive lokalnog razvoja. Najprije se prikazuju odgovori na pitanje što vide kao najveće životne probleme u Aljmašu te kako percipiraju život s obzirom na kvalitetu i sigurnost. Također se razmatraju njihove procjene o tome koji društveni, sportski, kulturni ili turistički sadržaji najviše nedostaju u Aljmašu, te koji su projekti prikladni ili bi najviše mogli pomoći razvoju Aljmaša (kao npr. izgradnja biciklističke staze uz Dunav i Dravu, izgradnja duhovnog centar za potrebe vjernika i hodočasnika, širenje smještajnih kapaciteta za turiste itd.). Na kraju su prikazane njihove ocjena koliko za razvoj Aljmaša čine država, županija, općina i mjesni odbor. Istraživanje je provedeno u proljeće i ljeto 2017. u sklopu uspostavnog istraživačkog projekta „Sekundarno stanovanje i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj“ (HRZZ- UIP-2013-11-1875) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA