Naslov
Kliničke značajke hospitaliziranih bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava
(Clinical characteristics of hospitalized patients with urinary tract infections)

Autori
Orlović, Marijan ; Lišnjić, Dubravka ; Duvnjak, Mario ; Drenjančević, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
CROCMID 2019 KNJIGA SAŽETAKA/ ABSTRACT BOOK 12. HRVATSKI KONGRES KLINIČKE MIKROBIOLOGIJE 9. HRVATSKI KONGRES O INFEKTIVNIM BOLESTIMA s međunarodnim sudjelovanjem 12th CROATIAN CONGRESS OF CLINICAL MICROBIOLOGY 9th CROATIAN CONGRESS ON INFECTIOUS DISEASES with international participation / Organizacijski, znanstveni odbor - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor / Croatian Medical Association Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju / Croatian Society of Clinical Microbiology Hrvatsko društvo za infektivne bolesti / Croatian Society for Infectious Diseases, 2019

Skup
12. Hrvatski kongres kliničke mikrobiologije ; 9. Hrvatski kongres o infektivnim bolestima (CROCMID 2019)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.10.2019. - 27.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
antimikrobna terapija ; bakterije ; hemokultura ; infekcija mokraćnog sustava ; komplicirajući čimbenici ; urinokultura ; uroanamneza
(antimicrobial therapy ; bacteria ; blood culture ; complicating factors ; urinary tract infections ; urine culture ; uroanamnesis)

Sažetak
Cilj istraživanja: Utvrditi kliničko-epidemiološke osobitosti IMS-a, ispitati postoji li povezanost težine kliničke slike (iskazane kliničkim i laboratorijskim pokazateljima) i komplicirajućih čimbenika, te utvrditi zastupljenost bolesnika s IMS-om u ukupnom broju hospitaliziranih infektoloških bolesnika u promatranom razdoblju. Ispitanici i metode: S obzirom na uključni kriterij (klinički i laboratorijski dokazan simptomatski IMS), istraživanje je obuhvatilo sve hospitalizirane bolesnike s IMS-om u Klinici za infektologiju KBC-a Osijek u razdoblju od lipnja do prosinca 2016. godine. Iz Povijesti bolesti hospitaliziranih bolesnika s IMS-om prikupljeni su i analizirani klinički, demografski, mikrobiološki, biokemijski i hematološki podaci. Rezultati: IMS je utvrđen kod 188 bolesnika, pretežno starijih žena. Prisutni su bili brojni komplicirajući čimbenici za IMS. Većina bolesnika imala je vrućicu, a manji dio ostale simptome IMS-a – dizuriju, polakizuriju, suprapubičnu i lumbalnu bol. Nešto više od 12 % bolesnika imalo je pozitivnu hemokulturu, a više od 1/3 bolesnika pozitivnu urinokulturu. Najčešći izolat bio je E. coli. Bolesnici s višim upalnim parametrima i prisutstvom komplicirajućih čimbenika prosječno su dulje hospitalizirani, a prosječna duljina hospitalizacije bila je 7, 68 dana. Ishod je liječenja uglavnom bio povoljan, a smrtnost rijetka. Zaključak: Učestalost IMS-a u svakodnevnom kliničkom radu, značajan komorbiditet, kao i predisponirajući komplicirajući čimbenici iziskuju daljnje napore u sprječavanju tih infekcija, a ključ uspješnosti njihovo je rano prepoznavanje i primjereno antimikrobno liječenje Ključne riječi: antimikrobna terapija, bakterije, hemokultura, infekcija mokraćnog sustava, komplicirajući čimbenici, urinokultura, uroanamneza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA