Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1029765

Kolenda u Kneževu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrovački muzeji / Dubrovnik


Obradović Mojaš, Jelena
Kolenda u Kneževu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrovački muzeji / Dubrovnik, 2018. (ostalo).


CROSBI ID: 1029765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Kolenda u Kneževu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrovački muzeji / Dubrovnik
(Caroling in Rector' s palace)

Autori
Obradović Mojaš, Jelena

Izvornik
Dubrovnik // Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti // Dubrovački muzeji, Knežev dvor

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2018

Ključne riječi
kolenda, tradicija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik
(caroling, tradition, Dubrovnik Republic)

Sažetak
Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organizirali su edukativno predavanje „Kolenda u Dubrovniku". Kao čestitarska pjesma, kolenda je duboko uronjena u blagdanski pejzaž Dubrovnika. Prvi spomen kolendavanja vezuje se uz Dvor i kneza kojeg su na Badnju večer odnosno Staru godinu, pohodili pomorci. Najstariji podatak o tom običaju dopire iz Prve knjige Statuta grada Dubrovnika iz 1272. Vidljivo raslojavanje kolendi je donijelo 18. stoljeće u kojem je, zbog svog zabavljačkog i komunikacijskog aspekta, zaživjela i kao vrlo popularan pjesnički oblik. Od tada, pa idućih dvjestotinjak godina, uz tradicijsku kolendu istodobno je postojala i umjetnička kolenda, koju su kao književnu vrstu prakticirali i značajni pisci, osobito oni s kraja 18. i sredine 19. stoljeća. Inačice kolendarskih tekstova i formulaičnih predložaka pretapale su se iz književnosti u folklor i obratno, a ta je pojava oprimjerena i potvrđena u arhivskoj građi i ostavštini dubrovačkih kroničara. Postojali su autori i reproduktivci, no i jedni i drugi bili su vrlo popularni. U 20. stoljeću pjesnička (umjetnička književna) kolenda nestaje, a ostaje folklorna, tradicijska, njegovana i danas. U suvremenom Dubrovniku kolende su markeri živuće tradicije, a neupitna odanost folklornoj kolendi uoči Božića i Nove godine, Grad i okolicu čini prostorom čuvanja, uporabe i svojevrsne provjere višestoljetne prakse, u kojoj je svaka (pra)izvedba ujedno nova kreacija. Za nadati se da će spoznaja o dubrovačkom kolendarskom naslijeđu arhaičnih radnji i instrumentarija, jednom biti prepoznata u kulturnom krajoliku zaštićene nacionalne nematerijalne baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija, Književnost

Napomena
Javno predavanje, znanstveno, neobjavljeno



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Jelena Obradović Mojaš (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Obradović Mojaš, Jelena
Kolenda u Kneževu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrovački muzeji / Dubrovnik, 2018. (ostalo).
Obradović Mojaš, J. (2018) Kolenda u Kneževu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrovački muzeji / Dubrovnik. Dubrovnik // Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti // Dubrovački muzeji, Knežev dvor. Ostalo.
@unknown{unknown, author = {Obradovi\'{c} Moja\v{s}, Jelena}, year = {2018}, keywords = {kolenda, tradicija, Dubrova\v{c}ka Republika, Dubrovnik}, title = {Kolenda u Kne\v{z}evu dvoru // Zavod za povijesne znanosti HAZU // Dubrova\v{c}ki muzeji / Dubrovnik}, keyword = {kolenda, tradicija, Dubrova\v{c}ka Republika, Dubrovnik} }
@unknown{unknown, author = {Obradovi\'{c} Moja\v{s}, Jelena}, year = {2018}, keywords = {caroling, tradition, Dubrovnik Republic}, title = {Caroling in Rector' s palace}, keyword = {caroling, tradition, Dubrovnik Republic} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font