Naslov
Demografska otpornost jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj u sklopu urbane otpornosti
(Demographic Resilience of Local Self-Government Units of Republic of Croatia in Context of Urban Resilience)

Autori
Šimunić, Nikola ; Rihtar, Stanko ; Turk, Ivo ; Bušljeta Tonković, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 7. hrvatskog geografskog kongresa / Orešić, Danijel ; Lončar, Jelena ; Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2019, 27-30

Skup
7. Hrvatski geografski kobgres (GEOG7)

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 09.10.2019. - 11.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Demografska otpornost, GIS, jedinice lokalne samouprave, klaster analiza, održivost.
(Cluster analysis, demographic resilience, GIS, self-government units, sustainability.)

Sažetak
Koncept otpornosti (eng. resilience, od lat. resilire = skloniti, (po)vratiti se, odskočiti) razvio se u svojim početcima u sklopu znanstvenih disciplina koje su se bavile ekološkim temama, ali i u okviru psihologije i inženjerstva. Podrazumijeva sposobnost pojedinaca, zajednica, institucija, ekonomskih aktivnosti i infrastrukture unutar grada da preživi, prilagodi se i raste unatoč kroničnim stresovima, koji svakodnevno oslabljuju gradsko „tkivo“ (primjerice klimatske promjene, poplave, potresi, nezaposlenost, nedovoljno razvijena javna prometna mreža, nasilje i sl.). Gradovi (gradska područja) su vrlo kompleksni sustavi, odnosno žarišta sveukupnog razvoja i generatori regionalnog razvoja u kojima su koncentrirani stanovništvo, ekonomske aktivnosti i infrastruktura. Budući da je stanovništvo pokretač razvoja gradova, ali i korisnik svih usluga, funkcija, dobara i usluga u gradovima ali i izvan njih, najvažniji je element urbane otpornosti. Cimellaro i dr. (2016) su razvili okvir za vrjednovanje otpornosti koji podrazumijeva sedam dimenzija otpornosti (PEOPLES), a prva dimenzija otpornosti je stanovništvo i demografija. U radu su analizirana odabrana demografska obilježja 556 jedinica lokalne samouprave, odnosno 128 gradova i 428 općina u Hrvatskoj, na temelju podataka iz posljednjih dvaju Popisa stanovništva (2001. i 2011.). U analizu je uključeno 9 demografskih indikatora, podijeljenih u 3 kategorije: bazni indikatori, indikatori unutrašnjih migracija i indikatori socioekonomskog statusa. Indikatori su podvrgnuti analizi glavnih komponenata, te analizi klastera da bi se naselja grupirala na temelju peterodimenzionalne sličnosti. Upotrijebljeni su standardizirani komponentni bodovi (z-vrijednosti) da bi se izjednačio utjecaj svake dimenzije na združivanje koje je provedeno hijerarhijski, Wardovim postupkom na kvadriranim euklidskim udaljenostima. Opisanim postupkom, a zatim i analizom dendograma izdvojeni su klasteri koji imaju sličan demografski profil.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Geografija

POVEZANOST RADA