Pregled bibliografske jedinice broj: 1028845
Obilježja suvremenih povratnih migracija u Hrvatskoj - primjer s otoka Korčule
Obilježja suvremenih povratnih migracija u Hrvatskoj - primjer s otoka Korčule // Migracije i identitet - kultura, ekonomija, država. Zbornik radova međunarodne znanstveno- stručne konferencije / Perić Kaselj, Marina (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 1070-1083
CROSBI ID: 1028845 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obilježja suvremenih povratnih migracija u
Hrvatskoj - primjer s otoka Korčule
(Features of Contemporary Return Migration in
Croatia - An Example from the Island of Korcula)
Autori
Marinović Golubić, Marica ; Peračković, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Migracije i identitet - kultura, ekonomija, država. Zbornik radova međunarodne znanstveno- stručne konferencije
Urednik/ci
Perić Kaselj, Marina
Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
1070-1083
ISBN
978-953-6028-42-9
ISSN
7891-352X
Ključne riječi
migracije, sociologija migracija, povratne migracije, iseljenici, povratnici
(migration, sociology of migration, return migration, external migrants, return migrants)
Sažetak
Fenomen povratnih migracija unutar migracijskih studija nešto je manje zastupljen kako u teorijskim tako i u empirijskim radovima. Stoga je glavni cilj ovog rada kroz analizu postojeće teorijske literature i kroz vlastito empirijsko istraživanja povratnika s otoka Korčule, istaknuti posebnost povratnih migracija unutar ostalih tipova migracija, te prepoznati neke važne sociokulturne procese koji se očituju kroz povratnikovo iskustvo različitih situacija, kako u zemlji iseljenja tako i u Hrvatskoj kao zemlji povratka. Poseban fokus istraživanja upravo je na povratnikovoj (re)integraciji odnosno adaptaciji i/ili susretu s lokalnom kulturom kao s novim kulturnim obrascem, ako je riječ o drugoj generaciji. U prva dva poglavlja će se prikazati prikazati kraći pregled dosadašnjih spoznaja s naglaskom na razlike u ranijim teorijskim pristupima povratnim migracijama (npr. Zelinski, 1971 ; Massey, 1990 ; Lindstrom i Reyes, 1997) i nekim novijim spoznajama (npr. Markowitz i Stefansson, 2004 ; Pertačković, 2006 ; Čapo Žmegač, 2010 ; King i Christou, 2010, Čapo, Hornstein Tomić, Jurčević, ur., 2014). Posebno će se prezentirati relativno noviji Cassarinov model kao jedan sveobuhvatniji teorijski model povratnih migracija, a koji može poslužiti kao adekvatno konceptualno ishodište u operacionalizaciji za empirijska istraživanja (Cassarino, 2004). Drugi dio donosi empirijsko istraživanje povratnika na otok Korčulu. Povratnici na otoke neki autori (npr. Lajić, 1992) vide i kao idealne doseljenike, upravo zbog njihovog prethodnog iskustva specifičnog otočnog načina života. Terensko istraživanje provedeno je tijekom 2014. godine metodom polustrukturiranog intervjua s 13 povratnih migranata na otok Korčulu. Analiza je obuhvatila povratnike prve i druge generacije a najznačajniji uvidi pokazuju da povratak koliko god planiran bio ne znači nužno i automatsku integraciju. Povratnici prve generacije druže se najviše među sobom, sa susjedima ili rođacima i manje inzistiraju na novim prijateljstvima. Ipak, jednom kada je povratak uslijedio on je vrlo vjerojatno trajan. Povratnici druge generacije, vraćaju se u radno-aktivnoj dobi, te stvaraju razgranate društvene veze. Dolaze s brojnim inicijativama za poboljšanje uvjeta života, ipak, opciju ponovnog povratka ostavljaju mogućom i otvorenom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Krešimir Peračković
(autor)