Naslov
PELUDNA SEZONA AMBROZIJE U HRVATSKOJ TIJEKOM 2018. GODINE
(RAGWEED POLLEN SEASON IN CROATIA IN 2018)

Autori
Hrga, I ; Stjepanović, B ; Večenaj, A ; Špehar, M ; Ivanec, I ; Furlan, N ; Bokan Vucelić, I ; Vucić, A ; Peroš- Pucar, D ; Matijić Cvjetović, M ; Fičko, I ; Vuletin, N ; Mamić, M ; Puljak, T ; Cerovac, Ž ; Šušić, Z ; Eberhard, M ; Mulanović Smolčić, M ; Kauzlarić, V ; Ježić, A ; Ivančić, L ; Bakić Begić, H ; Mitić, B ; Cvitković, A ; Nadih, M

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
11. hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka 2019" / Doko Jelinić, J ; Bešlić, I - Velika Gorica : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2019, 86-89

Skup
11. hrvatski znanstveno-stručni skup “Zaštita zraka 2019”

Mjesto i datum
Bol, Hrvatska, 15.10.2019. - 19.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pelud, ambrozija, kontinentalna i mediteranska Hrvatska, peludni kalendar
(pollen, ragweed, continental and Mediterranean Croatia, pollen calendar)

Sažetak
Ambrozija, Ambrosia artemisiifolia L., je invazivna korovna biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike. Sredinom prošlog stoljeća započelo je njezino intenzivno širenje u Europi. Rod Ambrosia sadrži oko 50 vrsta i nekoliko podvrsta. Samo jedna vrsta, A. maritima L., porijeklom je iz Europe i zabilježena je na području mediteranske Hrvatske, iako novija istraživanja dovode u sumnju njezinu prisutnost. Prve zapise o njenim nalazištima na našem području nalazimo 1842. godine, u djelu „Flora Dalmatica“ Roberta de Visianija koji je opisuje kao biljku rasprostranjenu na pješčanim morskim obalama oko Dubrovnika i na otocima. U Europi su tri velika područja zaražena ambrozijom: Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija. Hrvatska, osobito njen kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije. Posljednjih dvadesetak godina ambrozija je predmet brojnih istraživanja mnogih znanstvenih disciplina u Hrvatskoj. Uz navedeno, razlog tome je i činjenica da pelud ambrozije ima izuzetno visok alergeni potencijal i uzrokuje alergijske reakcije kod sve većeg broja ljudi. Javnozdravstveno značajna, A. artemisiifolia, raste na pjeskovitom, nedovoljno obrađenom i šljunčanom tlu te je lako prilagodljiva širokom rasponu kiselosti tla. Nalazimo je u monokulturi čime znatno utječe na smanjenje prirodne raznolikosti. Širenje staništa ambrozije prvenstveno se uočava duž komunikacijskih linija, u novosagrađenim naseljima, okućnicama i ostalim nepoljoprivrednim površinama. Uočavanjem javnozdravstvenog problema uzrokovanog peludom ambrozije 2001. godine u Osijeku je postavljena prva mjerna postaja za praćenje koncentracije alergene peludi u zraku. U sklopu nadležnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo uspostavljena je mreža mjernih postaja u kontinentalnom i mediteranskom dijelu zemlje. U ovom istraživanju, po prvi puta su objedinjeni aerobiološki podaci o polinacijskoj sezoni ambrozije za čitavu Hrvatsku. Prikazana je polinacijska sezona ambrozije tijekom 2018. godine na svim mjernim postajama (Osijek, Beli Manastir, Đakovo, Našice, Virovitica, Slavonski Brod, Sisak, Kutina, Popovača, Varaždin, Koprivnica, Karlovac, Zagreb, Rijeka, Pula, Labin, Pazin, Zadar, Šibenik, Split, Metković, Dubrovnik). Prikazan je početak i kraj polinacijske sezone, trajanje polinacije, prosječna maksimalna dnevna koncentracija, peludni indeks, alergijski potencijal i alergijski rizik. Na temelju dobivenih rezultata napravljen je peludni kalendar za svaki grad. Prikazani podaci temelj su za daljnja postupanja u svrhu primjena mjera iskorjenjivanja i informiranja javnosti o dnevnoj dinamici peludi ambrozije u zraku. Također, sustavno praćenje širenja i rasprostranjenosti ambrozije u obalnim dijelovima Hrvatske smanjilo bi njezin napredovanje na južnije dijelove i otoke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA