Pregled bibliografske jedinice broj: 1028465
Prepoznavanje i akustička analiza govora otoka Brača
Prepoznavanje i akustička analiza govora otoka Brača, 2019., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1028465 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prepoznavanje i akustička analiza govora otoka Brača
(Recognition and Acoustic Analysis of the Speeches of the Island of Brač)
Autori
Biočina, Zdravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.10
Godina
2019
Stranica
234
Mentor
Varošanec-Škarić, Gordana
Ključne riječi
brački govori ; sociofonetika ; fonetska analiza ; akustička analiza ; mjere fundamentalne frekvencije ; prepoznavanje govora
(speeches of the island of Brač ; sociophonetics ; phonetic analysis ; acoustic analysis ; fundamental frequency measures ; speech recognition)
Sažetak
Radi ispitivanja utjecaja raznolikosti bračkih govora na prepoznavanje, snimljeno je 150 izvornih govornika iz 10 mjesta: Bol, Gornji Humac, Milna, Nerežišća, Postira, Pražnica, Pučišća, Selca, Sumartin i Supetar. Odsječke spontanoga govora prepoznavao je 81 srednjoškolac iz dviju škola na Braču: „Bol“ i „Brač“. Rad uključuje teorijski pregled, fonetski opis, akustičku analizu i analizu prepoznavanja. Fonetska je analiza provedena jer je tek nekoliko obuhvaćenih govora iscrpnije opisano i to uglavnom dijalektološki i na malom uzorku. Stoga je sociofonetski opisana segmentalna razina svih govornika te su utvrđene varijacije s obzirom na dob i prijašnje opise. Također, ustanovljeni su kriteriji prepoznatljivosti, tj. fonetski markeri govora. Analizom u Praatu pomoću posebnih skripti izračunate su mjere F0 (x ̅, C, S.D., Fb i Alt Fb) relevantne u forenzičnoj fonetici. Pokazalo se da je kod muškaraca značajniji utjecaj dobi na F0 nego kod žena. Prema rezultatima, Fb je vrlo robusna mjera koja se ne mijenja značajno s dobi, no mijenja se s obzirom na govornikov idiom. Ispitanici su uspješnije prepoznali je li govornik s Brača ili iz Splita negoli točno mjesto podrijetla. Pritom su najveći utjecaj na prepoznavanje imali fonetski markeri (dvoglasi, tonska razvedenost i cakavizam) i prosječni osnovni ton glasa jer su značajno bolje prepoznavali govornike s višim vrijednostima F0. Spol, dob i obrazovanje govornika nisu bili značajni prediktori. Značajno su bolji u prepoznavanju bili učenici srednje škole „Bol“, strukovnjaci, učenici viših razreda i procjenitelji čija su oba roditelja s Brača. Rezultati upućuju na to da nisu svi naivni procjenitelji jednako vješti u prepoznavanju te da su uspješniji oni koji imaju više jezičnoga iskustva. Zahvaljujući akademskoj i kulturnoj brizi organski idiom među bračkim govornicima i dalje uživa prestiž.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb