Pregled bibliografske jedinice broj: 1028219
Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini
Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini // Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 4 (2018), 2; 157-166 (domaća recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1028219 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini
Autori
Pupić-Bakrač, Jure ; Božić, Tomica ; Pupić-Bakrač, Ana ; Lasić, Ivan ; Barišić, Tatjana
Izvornik
Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti (1849-8361) 4
(2018), 2;
157-166
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
kromosomske aberacije ; sindrom ; rizični faktori
Sažetak
Uvod: Sindromi autosomnih kromosomskih anomalija imaju prevalenciju od 1 : 500 kod živorođene djece, a često su praćeni teškim zdravstvenim i društvenim problemima. Osim starije dobi majke u trenutku začeća, malo se zna o faktorima rizika za njihov razvoj. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 97 ispitanika s dijagnosticiranim sindromima autosomnih kromosomskih anomalija rođenih u razdoblju od 2000. do 2015., s mjestom stanovanja u tri županije Federacije Bosne i Hercegovine. Provedeno je povijesno kohortno istraživanje, a analizirana je prevalencija sindroma s obzirom na mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj ili urbanoj sredini te na indeks razvijenosti općina iz kojih dolaze. Rezultati: Od 50 458 živorođene djece u razdoblju od 2000. do 2015. godine sindromi autosomnih kromosomskih anomalija otkriveni su u 97 (0, 19%) novorođenčadi. Od ukupnog broja živorođene djece 21 116 ih je rođeno u urbanom području, a 29 342 u ruralnom području. U istom je periodu u urbanom području zabilježeno 30 (0, 14%), a u ruralnom 67 (0, 23%) oboljelih. Prevalencija sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u 11 različitih općina, razvrstanih po indeksu razvijenosti, u razdoblju od 2007. do 2015. godine bila je 0, 19% u skupini općina indeksa razvijenosti > 100, a 0, 30% u skupini < 100. Zaključak: Analizom prevalencije sindroma autosomnih kromosomskih anomalija utvrđeno je da je mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj sredini Federacije Bosne i Hercegovine čimbenik rizika za njihov razvoj. Ključne riječi kromosomske aberacije ; sindrom ; rizični faktori
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)
