Pregled bibliografske jedinice broj: 1028177
Salona u kasnoj antici - propast ili promjena?
Salona u kasnoj antici - propast ili promjena? // Salona - od godine 119. prije Krista do kasne antike / Cambi, Nenad ; Kliškić, Damir ; Matijević, Ivan ; Rudolf, Davorin (ur.).
Split: Književni krug Split, 2019. str. 54-54 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1028177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Salona u kasnoj antici - propast ili promjena?
(SAlona in Late Antiquity - destruction or chanjge?)
Autori
Sanader, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Salona - od godine 119. prije Krista do kasne antike
/ Cambi, Nenad ; Kliškić, Damir ; Matijević, Ivan ; Rudolf, Davorin - Split : Književni krug Split, 2019, 54-54
Skup
Međunarodni znanstveni skup Salona od godine 119. prije Krista do kasne antike
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.09.2019. - 25.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Salona, kasna antika, propast, urbanizam
(Salona, Late Antiquity, destruction, urbanization)
Sažetak
Pojačani porast zanimanja istraživača za razvoj rimskih gradova započeo je najkasnije nakon slavne, nebrojeno puta citirane teze Maxa Webera: Die Kultur des Altertums ist ihrem Wesen nach zunächst: städtische Kultur. Od tada je i fenomenu kasnoantičkog grada posvećen podulji niz tekstova u kojima se, među ostalim, pokušalo odgovoriti i na pitanje je li rimski grad u kasnoj antici propao ili se taj isti grad u kasnoj antici samo promijenio. U svojim analizama, koje su se temeljile i na arheološkim svjedočanstvima iz više gradova Carstva, autori se ni na marginama svojih rasprava nisu osvrtali na Salonu. U ovom radu se nastoji popuniti ta lakuna tako što se razmatraju dostupni rezultati arheoloških istraživanja kao i mogući utjecaj izgradnje Dioklecijanove palače na gospodarstvo Salone. Taj bi postupak trebao, barem djelomično, osvijetliti gospodarske prilike u gradu početkom 4. st., ali će poslužiti i za sučeljavanje s Russellovim pokazateljima propadanja gradova u kasnoj antici. Za ovu analizu izabrano je vrijeme početka 4. st., zbog toga što bi se u to doba, s obzirom na povoljne političke prilike, mogli očekivati tragovi pojačane graditeljske djelatnosti, i to ne samo u samom gradu nego i u njegovu ageru. A pojačana graditeljska aktivnost ukazuje, kako danas tako i u prošlosti, na zadovoljavajuću ekonomsku situaciju i na sveopći prosperitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
