Naslov
Usporedba epidemioloških i kliničkih obilježja bolesnika s Henoch-Schonlein purpurom (IgA vaskulitis) u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj
(Comparison of epidemiological and clinical features of patients with IgA vasculitis (Henoch-Schönlein purpura) in continental and Mediterranean Croatia)

Autori
Kifer, Nastasia ; Šestan, Mario ; Batnožić Varga, Mateja ; Sršen, Saša ; Ovuka, Aleksandar ; Pečnjak, Marija ; Kifer, Domagoj ; Turjak, Nevenka ; Gagro, Alenka ; Frković, Marijan ; Jelušić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Reumatizam / - , 2019, 19-20

Skup
21. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2019. - 19.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Henoch-Schönleinova purpura (HSP) ; IgA vaskulitis ; epidemiologija ; kliničke značajke ; kontinentalna i mediteranska Hrvatska
(Henoch-Schönlein purpura (HSP) ; IgA vasculitis ; epidemiology ; clinical features ; continental and Mediterranean Croatia)

Sažetak
Uvod: Henoch-Schönleinova purpura (HSP) ili IgA vaskulitis najčešći je vaskulitis dječje dobi, a obilježava je netrombocitopenična palpabilna purpura uz česte afekcije GI i bubrežnog sustava te artritisi ili artralgije. U istraživanju smo analizirali značajke djece s HSP-om uz pronalaženje mogućih razlika između obilježja u bolesnika u mediteranskoj (KBC Split, KBC Rijeka) i kontinentalnoj Hrvatskoj (KDB, KBC Zagreb, KBC Osijek). Metode i ispitanici: U retrospektivno multicentrično istraživanje uključena su sva djeca oboljela od HSP-a liječena u pet tercijarnih centara od 2009. do 2017. godine. Rezultati: Tijekom 8-godišnjeg razdoblja praćeno je 522 djece (52, 7% dječaka), od čega 353 bolesnika živi u kontinentalnom dijelu. Medijan (raspon) dobi pri dijagnozi je 6, 5 (0, 7-17, 8) godina. Primijećen je blagi porast u broju bolesnika u veljači i listopadu u kontinentalnoj regiji te u veljači, studenom i prosincu u mediteranskoj. Ljeti je u obje regije manji broj bolesnika (OR = 1, 73, p = 0, 002), a u mediteranskom području i manja vjerojatnost za pojavu simptoma (OR = 1, 68, p = 0, 004). Izolacija uzročnika prethodne infekcije učinjena je u 27, 2% djece kontinentalne i u 11, 2% mediteranske Hrvatske. Za izdvojiti je S. pyogenes, za čiju su izolaciju značajno veći izgledi u kontinentalnom području (OR = 5, 21, p = 0, 002). U kontinentalnoj regiji vodeći simptomi su artritisi ili artralgije (62%), a slijede zahvaćenost GI sustava (36, 7%), zahvaćenost bubrega (23, 3%), otok skrotuma (3, 9%) dok je najrjeđa zahvaćenost CNS-a (0, 6). U mediteranskom dijelu redoslijed je isti, ali je statistički potvrđena veća vjerojatnost da će bolesnik iz kontinentalnog područja imati zahvaćen bubreg (OR = 2, 02, p = 0, 026). Najčešće korišteni lijekovi u liječenju djece s HSP-om su NSAID, zatim kortikosteroidi i antihipertenzivi, s tim da se u kontinentalnom dijelu češće koriste NSAID (OR= 2, 1, p=0, 001). Zaključak: Značajke bolesnika s HSP-om kontinentalne i mediteranske Hrvatske ne pokazuju znatne razlike. U obje regije uočava se veći broj oboljelih u hladnijem dijelu godine, a u mediteranskoj je dokazana manja vjerojatnost pojave bolesti ljeti, u skladu s epidemiološkim kretanjem respiratornih infekcija, pri čemu se u kontinentalnoj Hrvatskoj češće izolira S. pyogenes. Klinička slika podjednaka je u obje regije, ali je u kontinentalnom području veća vjerojatnost pojave bubrežnih manifestacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Rad je objavljen u suplementu časopisa Reumatizam: Reumatizam 2019 ; 66:15-30.

POVEZANOST RADA