Naslov
Ekonomika proizvodnje alternativnih oraničnih kultura
(Economics of ancient grains production)

Autori
Krmpotić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.09

Godina
2019

Stranica
27

Mentor
Njavro, Mario

Neposredni voditelj
Čop, Tajana

Ključne riječi
ekonomika, pir, jednozrnac, dvozrnac, kamut
(economics, spelt, einkorn, emmer, kamut)

Sažetak
Interes za alternativne kulture raste zbog novih saznanja o njihovim kvalitativnim osobinama, povoljnog utjecaja na zdravlje ljudi, nutritivnih svojstava i težnje za povećanjem raznolikosti ishrane. U ekološkoj poljoprivredi se dobro uklapaju u plodored, a mogu se uzgajati i na slabije plodnim tlima. Glavni nedostatci su što ostvaruju niže prinose u odnosu na glavne ratarske kulture, tržište je ograničeno i promjenjivo pa unaprijed treba znati gdje plasirati proizvode. U alternativne kulture pripadaju jednogodišnje i višegodišnje vrste različitih botaničkih porodica, a najbrojnija grupa su alternativne žitarice. Najznačajniji predstavnici alternativnih žitarica pripadaju rodu pšenica (Triticum), a to su pir, jednozrnac, dvozrnac i kamut. Ove vrste su se u prošlosti uzgajale na našim prostorima, ali širenjem i uzgojem nekoliko glavnih ratarskih kultura su potisnute. U svijetu i Hrvatskoj alternativne kulture uzgajaju se u ekološkom sustavu proizvodnje. Tržište ekološkom hranom bilježi stalni porast, kao i obradive površine na kojima se uzgajaju. Danas se na tržištu uglavnom mogu pronaći proizvodi koji sadrže brašno alternativnih žitarica, a koriste se za proizvodnju kruha, tjestenine, kolača i sl. Cilj rada bio je, temelju kalkulacije proizvodnje odrediti pokazatelje uspješnosti poslovanja i točku pokrića u ekološkoj proizvodnji pira, jednozrnca i dvozrnca. Rezultati su pokazali kako je proizvodnja alternativnih žitarica dohodovnija u odnosu na konvencionalnu i ekološku proizvodnju pšenice. Pokazatelju uspješnosti poslovanja (ekonomičnost, proizvodnost i rentabilnost) su veći nego kod proizvodnje pšenice. Velike površine nekorištenog zemljišta, relativno mala ulaganja, niski zahtjevi prema tlu, značajna potražnja i dohodovnost, argumenti za povećanje proizvodnje alternativnih žitarica u Hrvatskoj, posebice u sustavu ekološke proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA