Naslov
Pakrac, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, glavni oltar
(Pakrac, Parish Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary, High Altar)

Autori
Škarić, Ksenija

Izvornik
Hrvatski restauratorski zavod

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2019

Ključne riječi
Kreativna Europa, Straub, projekt suradnje, Pakrac
(Creative Europe, Straub, cooperation project, Pakrac)

Sažetak
Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub prove - deno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub (www.trars.eu ) . Uz Hr - vatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj pro - jekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istra - živače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska komisija programom Kreativna Europa. U sklopu projekta istraženi su povijest i djela nekoliko naraštaja umjetničke obitelji Straub. Osobito je zanimljiva djelatnost petorice braće iz trećeg znanog nam naraštaja stasalog u Wie - sensteigu. Oni su bili vodeći kipari 18. stoljeća u nekoliko gradova današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Nakon što su im rodna sredina te očeva i stričeva stolarska radionica postale skučene, braća su se otisnula u potragu za poslom prema jugu i istoku. S vremenom su postali vodeći kipari u nekoliko srednjoeurop - skih gradova: Münchenu, Grazu, Mariboru i Bad Radkersburgu. Najmlađi brat, Franz Anton Straub, živio je i radio u Zagrebu te je, sudeći prema sačuvanim oltarima i propovjedaonicama, bio naj - plodonosniji kipar svojega vremena na području tadašnje Zagrebačke biskupije. Premda djela Franza Antona Strauba rijetko nala - zimo izvan područja tadašnje Zagrebačke biskupije, zaslugom biskupa Franje Thauszyja, od tog je sto - lara i kipara naručen glavni oltar za župnu crkvu u Pakracu. Prije nego što je postao zagrebački biskup, Franjo Thauszy je od 1750. godine kratkotrajno obnašao dužnost đakovačko-bosanskog biskupa, pa se nakon završetka osmanske vladavine znatno zalagao za obnovu toga dijela Slavonije. Budući da tada Pakrac dobiva na važnosti i postaje sjedište kotara, ne iznenađuje što je biskup Thauszy u tom gradu podigao novu crkvu i za nju priskrbio vrijedan inventar. Između ostaloga, u Poljskoj je nabavio sliku Gospe Jasnogorske (Częstochowske) za glavni oltar, koji je postavljen u crkvi i dovršen polikromiranjem 1760. godine. Umjesto zabata u gornjem dijelu, oltar ima rezbareni zastor koji je u sredini rastvoren da bi pokazao biskupov grb kroz koji je nekoć svjetlo s povećeg prozora dramatično obasjavalo crkvu. Tijekom 19. i 20. stoljeća oltar je djelomično ili potpuno prebojavan čak četiri puta. Slika Gospe Jasnogorske, obrubljena bogatim rezbarijama, zamijenjena je novom, a potom, 1942. godine, po - nešto prevelikom slikom Marijina Uznesenja Nikole Čipora. Najveću ugrozu oltar je doživio u Domovin - skom ratu, kad je 1991. godine crkva granatirana. Zvonik i krov su oštećeni, a oltar je godinama bio izložen atmosferilijama. Kako se poslije pokazalo, debeli naknadni premazi tada su zapravo zaštitili i spasili nježnu vodotopivu prvotnu boju i pozlatu. Nakon završetka Domovinskog rata oltar je re - stauriran u Hrvatskom restauratorskom zavodu i 2013. godine ponovno postavljen u svetište crkve. Tijekom opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova uklonjeni su debeli premazi boje te je danas površina oltara onakva kakva je opisana u izvještaju prvog kanonskog pohoda crkve 1761. godine – u različitim bojama mramora i djelomično pozlaćena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA