Naslov
Satelitne sekvence DNA u centromernim kromosomskim područjima
(Satellite DNA sequences in centromeric chromosomal regions)

Autori
Plohl, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 13. Hrvatskog biološkog kongresa / Kružić, Petar ; Caput Mihalić, Katarina ; Gottstein, Sanja ; Pavoković, Dubravko ; Kučinić, Mladen - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2018, 115-116

Skup
13. Hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 19.09.2018. - 23.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
satelitne DNA ; centromera ; kromosomi
(satellite DNA ; centromere ; chromosomes)

Sažetak
Satelitne DNA su nekodirajuće sekvence DNA čiji su dugi nizovi uzastopno ponovljenih monomera uglavnom smješteni u heterokromatinskim odjeljcima eukariotskih kromosoma. One predstavljaju uobičajenu genomsku sekvencu u pericentromernim kromosomskim područjima, a također se nalaze i u funkcionalnoj centromeri. Svaki genom sadrži puno satelitnih DNA, koje se razlikuju po nukleotidnoj sekvenci, broju kopija i kromosomskoj lokalizaciji. Prema modelu biblioteke, brzi nastanak vrsno specifičnih razlika u sadržaju satelitnih DNA prvenstveno je posljedica promjena broja kopija u biblioteci satelitnih DNA, a ne promjena u samoj nukleotidnoj sekvenci. Ova osobitost dinamike sekvenci satelitnih DNA može predstavljati prednost u održavanju DNA-proteinskih interakcija u centromerama. Kako ne postoji određena centromerna DNA, najizrazitiji vrsno- specifični biljeg centromerne funkcije je varijanta histona H3, protein CenH3, čiji je N- terminalni kraj u asocijaciji sa sekvencom DNA. CenH3 i centromerna sekvenca DNA stoga moraju biti u suglasju te evolucija jedne komponente dovodi do evolucije druge. Nakupljanje razlika u DNA i proteinskim komponentama između skupina organizama može uzrokovati poteškoće u sparivanju kromosoma kod hibrida, dovesti do reproduktivne izolacije te u konačnici do specijacije. (Peri)centromerna područja su u smislu poznavanja genoma najslabije istražena, jer su zbog poteškoća u sekvenciranju i preklapanju dugih nizova ponovljenih sekvenci DNA podzastupljena u rezultatima genomskih projekata. Napredak u sekvenciranju metodom NGS i u analizi sekvenci DNA otvorili su mogućnosti proučavanja satelitoma, cjelokupnog genomskog kompleta satelitnih DNA, što zajedno s metodom imunoprecipitacije omogućuje detaljno proučavanje sekvenci DNA u centromernom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA