Naslov
Regulatorni okvir kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj
(Cyber Security Regulatory Framework in the Republic of Croatia)

Autori
Klaić, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
Cyber Security Conference - CSC 2018

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 10.10.2018. - 11.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Informacijska sigurnost, kibernetička sigurnost, taksonomija, nacionalna strategija, kritična informacijska infrastruktura
(Information security, cyber security, taksonomy, national strategy, critical information infrastructure)

Sažetak
Politika informacijske sigurnosti u proteklim desetljećima razvijala se na različite načine u državnom i privatnom sektoru, prvenstveno zbog različitih potreba u definiranju štićenih vrijednosti. Razvoj sigurnosnih politika u različitim sektorima društva u ovom stoljeću počinje se u sve većoj mjeri oslanjati na zajedničke potrebe svih sektora društva, kao i na nužnost javno-privatne i međunarodne suradnje u globalnom kibernetičkom prostoru. Državni sektor RH razvija politiku informacijske sigurnosti na osnovama NATO i EU sigurnosnih politika, počevši s Nacionalnim programom informacijske sigurnosti u RH usvojenim 2005. godine. Ulazak RH u NATO 2009. godine i u EU 2013. godine, daju dodatni poticaj ovom razvoju. Na temelju iskustava u razvoju politike informacijske sigurnosti i na temelju niza aktivnosti povezanih s javnim elektroničkim komunikacijama, 2015. godine usvojena je Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti, praćena potrebnim aktivnostima za provedbu ciljeva Strategije kroz predviđene mjere Akcijskog plana za provedbu Strategije i osnivanje nacionalnih međuresornih tijela. Pored niza novina u ovom području, kao što su razrađeni koncepti važnih skupina podataka u kibernetičkom prostoru, Strategija uvodi i područje kritične informacijske infrastrukture kojim postavlja osnovu za proširenje opsega primjene politike kibernetičke sigurnosti na infrastrukturu u ključnim gospodarskim sektorima. Daljnja razrada ovog pristupa nastavlja se u sinergiji s razradom obveza RH kao države članice EU za provedbu NIS direktive te se 2018. godine donose Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga. Područje kibernetičke sigurnosti u velikoj mjeri se oslanja na organizacijsko uređenje sustava koji se sastoji od niza dionika iz različitih sektora društva, dionika koji imaju bitno različite ciljeve, nadležnosti i sposobnosti. Tipična pitanja: što, zašto, kako, tko, kada i gdje provodi, u slučaju problematike kibernetičke sigurnosti vrlo često dovode do različitih odgovora i neučinkovitog postupanja, upravo zbog velikog broja vrlo različitih dionika, koji u mnogim slučajevima nisu imali nikakvih međusobnih odnosa prije početaka uređivanja problematike sigurnosti u kibernetičkom prostoru. Razumijevanje sustava kibernetičke sigurnosti i uloga različitih dionika ključan je preduvjet za njihovo usklađeno djelovanje i ostvarivanje njihovih poslovnih ciljeva, bilo da se radi o razvoju hrvatskog gospodarstva, o uspješnosti povlačenja financijskih sredstava iz državama članicama raspoloživih fondova EU, ili razvoju proizvoda za EU tržište u hrvatskim tvrtkama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne tehničke znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA