Naslov
Tragom peljeških oporuka-načini očuvanja roda i cjelovitosti imanja
(Following the trails of last wills and testaments on Pelješac – Means of pertaining lineage and integrity of the estate)

Autori
Maslek, Jasenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Pelješac: povijest i perspektive

Mjesto i datum
Trpanj, Hrvatska, 07.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
oporuke ; običaji ; nasljeđivanje ; kapital
(wills ; mores ; inheritance ; capital)

Sažetak
Sažetak U radu će se analizom opruka iz zapadnoga, sjeverozapadnoga i središnjeg dijela Pelješca pokušati predočiti nastojanje oporučitelja da se očuva cjelovitost imanja i osigura održanje i prosperitet obitelji, sa svim različitostima običaja koje su se pri nasljedjivanju rabile, bez obzira na pravnu normu i postojeće zakone. Osobita će se pozornost dati tretiranju žena i kćeri pri nasljedjivanju, te pojavi koja je bila uobičajena najviše u Trpnju, da muškarsac, onaj prekobrojni, ode „na ženino“ i istovremeno prihvati prezime obitelji u koju se oženio. Je li to izolirani trpanjski običaj ili ima u podlozi dublje socijalno-gospodarske uzroke i imovinsko-pravne interese? Usporedbom s drugim pelješkim oporukama i analizirajući testamente tijekom 18. i 19. stoljeća postavljeno istraživačko pitanje dobilo je logično objašnjenje, na tragu stoljećima ranije uspostavljenih imovinsko-posjedovnih i proizvodnih odnosa. Zaključuje se da je pridijevanje nadimaka i uzimanje prezimena kuće u koju je domazet došao posljedica razgranatosti roda i broja njegovih ogranaka, ali prije svega želje dubrovačkih vlastelina, odnosno zemljišnoga gospodara, da kontrolira i utjera sva kmetska davanja. U trpanjskom slučaju to su bili Gundulići kojima su ispunjavanje ribarskih obveza i kmetska davanja bili izdašni izvori prihoda. Vlastela je također bila zainteresirana za plodnije poljoprivredne površine na Župi, osobito u Potomju, pa im je davanja bilo lakše kontrolirati ako se imovina nalazila i dalje pod istim prezimenom. Opadanjem gospodarske moći vlastele i njihovim fizičkim propadanjem u 19. stoljeću, te sve češćim otkupom od kmetstva, prestaje i običaj preuzimanja ženina prezimena od strane zeta

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA