Naslov
Utjecaj čitalačkih navika djece školske dobi na širinu vokabulara
(Influence of reading habits on elementary school student's vocabulary knowledge)

Autori
Kantoci, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.06

Godina
2019

Stranica
59

Mentor
Banek Zorica, Mihaela ; Dobrić, Arnalda

Ključne riječi
čitanje, vokabular, kontekst, povezanost čitanja i vokabulara, učenje riječi iz konteksta

Sažetak
Ovaj rad proučava povezanost čitalačkih navika i znanja vokabulara. Rad je podjeljen na teorijski i istraživački dio. Teorijski dio podjeljen je na tri dijela. Prvi dio govori o važnosti čitanja u ranoj dobi kao predskazivaču kasnijih čitalačkih navika, o načinima čitanja u 21. stoljeću, o čitalačkim navikama hrvatskih građana i načinima na koje se pokušava potaknuti građane da čitaju više. Drugi dio bavi se vrstama vokabulara, važnosti učenja vokabulara u ranoj dobi i načinima obogaćivanja vokabulara. Vokabular se obogaćuje čitanjem što upućuje na treći dio teorijskog dijela rada koji govori o učenju riječi uz pomoć konteksta te o vrstama konteksta kroz koje se uče nove riječi. Istraživanjem se željelo saznati postoji li kod djece povezanost između čitalačkih navika i znanja vokabulara. Uključeno je 37 učenika sedmih razreda koji su ispunjavali anketu o čitalačkim navikama, a zatim i test koji je ispitivao njihovo znanje vokabulara na 18 riječi koje su pronađene u popularnim dječjim knjigama, ali i čitankama za peti, šesti i sedmi razred. Test znanja vokabulara ispitivao je receptivno i ekspresivno znanje riječi pa su prema stupnju poznavanja određene riječi za svaki odgovor dodjeljivani bodovi. Rezultati su pokazali veliku nezainteresiranost djece za čitanje knjiga, a sukladno tome i veliko nepoznavanje riječi koje su bile ispitivane testom. Maksimalan broj bodova na testu poznavanja riječi bio je 54. Očekivalo se da će ispitanici u prosjeku poznavati značenje polovice od ukupnog broja riječi (27 bodova), a ispostavilo se da je najveći ostvareni broj bodova bio 33, što je tek nešto više od očekivanog prosjeka, dok je najmanji ostvareni broj bodova bio 2. Ipak, ispitanici koji su ostvarili najviše bodova na testu, u anketi su naveli kako vole čitati ili su barem nešto čitali u slobodno vrijeme. Rezultati testa poklapaju se sa školskim ocjenama. Najbolje rezultate ostvarili su odlikaši, zatim vrlo dobri učenici, a onda učenici koji prolaze s ocjenom dobar.Većina ispitanika navela je kako ih kod kuće potiču da čitaju više knjiga ili bar lektiru, a oni učenici čiji roditelji čitaju, uglavnom i sami vole čitati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filologija

POVEZANOST RADA