Naslov
Lažne vijesti i novinarsko obrazovanje
(Fake news and journalism education)

Autori
Vukić, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Vjerodostojnost medija: Medijska agenda 2020-2030

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.06.2019. - 08.06.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
lažne vijesti, obrazovanje novinara, novinarska kvalifikacija, novinarski kurikul, vjerodostojnost novinara
(fake news, journalism education, journalism qualification, journalism curriculum, journalists' credibility)

Sažetak
Značajnije povećanje broja istraživanja o lažnim vijestima uopće zamjetno je u posljednje tri godine, a ta se tema poglavito istražuje u okviru komunikacijskih znanosti. To ne čudi budući da je riječ o akademskoj disciplini što u kontinuitetu detektira društvene promjene kao uzroke krize medija i novinarstva, a koju danas obilježava epidemija lažnih vijesti. Za rješavanje toga ozbiljnog i dalekosežnog problema iz perspektive medijske prakse čitav je niz različitih prijedloga kao što su npr. povećanje medijske i informacijske pismenosti novinara, primjena automatiziranih procedura u njihovu radu, poticanje razvoja podatkovnog novinarstva, jačanje temeljnih novinarskih znanja, vještina i vrijednosti te osvještavanje odnosa novinara i urednika prema političkoj i marketinškoj manipulaciji. Oni koji se bave istraživanjem novinarskog obrazovanja upravo novinarsku akademsku kvalifikaciju smatraju prerogativom za zapošljavanje na poslovima novinara u medijima, jer pitanje novinarske vjerodostojnosti zapravo započinje na visokim obrazovnim institucijama. Stoga se kao preventiva preporučuje i aktualiziranje novinarskih kurikula, odnosno uvođenje pojedinačnih kolegija i međupredmetnih tema koje se interdisciplinarno bave ne samo lažnim vijestima, već i kontekstom u kojemu nastaju i svekolikim posljedicama koje sa sobom nose. Središnji cilj ovoga rada bio je utvrditi na koji je način materija lažnih vijesti prisutna u istraživanjima o novinarskom obrazovanju u svijetu i Hrvatskoj. Odnosno, željelo se istražiti koliko se, gdje i kojim metodama ta dva područja u kombinaciji znanstveno proučavaju te kako se aktualna obrazovna novinarska praksa nosi s tom problematikom. Autorica se, pri tome, koristila metodom kritičke komparativne analize sadržaja i diskursa znanstvenih istraživanja objavljenih u ključnim međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima iz komunikacijskih znanosti. Rezultati pokazuju da to istraživačko polje, i što se tiče pitanja lažnih vijesti, ide ukorak s novim pojavama u kojima (su)djeluju masovni mediji. Premda je manje radova u domeni novinarskog obrazovanja kojima je ta tema središnji predmet istraživanja (npr. analize novinarskih kurikula), mnogo je onih koji ih kontekstualno tematiziraju u okviru drugih aspekata komunikacijskih znanosti. To su npr. istraživanja stavova studenata novinarstva, medijske i novinarske pismenosti, uzroka tog fenomena kao posljedica šire društvene problematike, krize suvremenoga novinarstva i njegove budućnosti, vrsta vijesti u praksi, povjerenja publike u informativne medije, profesionalnoga novinarskoga identiteta i etike. S druge strane, značajno je i ohrabrujuće da su u suvremene edukacijske procese novinara tradicionalno proaktivno uključene profesionalne i stručne organizacije. Postoje tako već i konkretne pedagoške smjernice koje se izravno bave temom lažnih vijesti (npr. UNESCO, 2018). U Hrvatskoj se, međutim, obrazovanje novinara uopće premalo istražuje i presporo nadograđuje, a poveznica tih dviju tema je, kao i generalno studiranje lažnih vijesti, tek u povojima. Preporuka je, stoga, u nas snažnije poticati znanstvena istraživanja o obrazovanju novinara i stvarati preduvjete za fleksibilniji visokoškolski sustav, jer suvremeno novinarstvo traži njegovo redovito ažuriranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA