Naslov
Prijelaz na zemljoradnju i prekojadranski dodiri
(Transition to farming and trans-Adriatic contacts)

Autori
Forenbaher, Stašo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hvarski arhipelag i arheologija dalmatinskih otoka / - Zagreb : Hrvatsko arheološko društvo, 2019, 28-28

ISBN
978-953-6335-16-9

Skup
Hvarski arhipelag i arheologija dalmatinskih otoka: Od dinamične prošlosti do kulturnog turizma

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 08.10.2019. - 11.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Jadran ; povezivostv ; lovci-sakupljači ; zemljoradnici ; plovidba
(Adriatic ; connenctivity ; hunter-gatherers ; farmers ; navigation)

Sažetak
U prezentaciji se raspravlja o građi prikupljenoj s udaljenih jadranskih otoka koja svjedoči o prekojadranskim dodirima, kao i o porijeklu stranih kamenih sirovina na tim otocima i na drugim istočnojadranskim nalazištima, uz oslanjanje na postojeće radiokarbonski datirane stratigrafske slijedove i paleogeografske rekonstrukcije. Prekojadranska povezivost prošla je od posljednjeg glacijalnog maksimuma kroz tri glavne faze, međusobno odvojene dvjema ključnim tranzicijama: brzim širenjem Jadranskog mora i prijelazom na zemljoradnju. Tijekom prve faze, kada su suprotne strane jadranskog bazena bile međusobno povezane kopnom sjevernjadranske nizine, građa svjedoči o barem povremenim dodirima. Tijekom druge faze, dodiri između suprotnih obala znatno povećanog Jadranskog mora su minimalni ili ih nema. Po dolasku zemljoradnje, obilna i raznolika građa svjedoči o čestim i ustaljenim prekojadranskim dodirima. Iz toga se može zaključiti da je povezivost jadranskih kasnopleistocenskih i ranoholocenskih lovaca-sakupljača bila pretežno kopnena. Početak redovne pomorske povezivosti podudara se s prijelazom na zemljoradnju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA