Naslov
10. Simpozij o molekularnoj biologiji hematopoeze i liječenju leukemija i limfoma
(10th Symposium on Molecular Biology of Hematopoiesis and Treatment of Leukemias and Lymphomas)

Autori
Boranić, Milivoj

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 119 (1997), 11/12; 344-349

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, znanstveni

Ključne riječi
hematologija; molekularna biologija; leukemije; limfomi
(hematology; molecular biology; leukemia; lymphoma)

Sažetak
Simpoziji o molekularnoj biologiji hematopoeze organiziraju se posljednjih desetak godina svake godine, naizmjence u Europi i SAD. U radu ovog, desetog Simpozija koji je održan u hamburškom Kongresnom centru sudjelovalo je oko 500 eksperimentalnih i kliničkih hematologa i prikazan je podjednak broj znanstvenih priopćenja u obliku predavanja (75%) ili zidnih novina (postera) (25%). Manji dio predavanja održan je na plenarnim sjednicama, a glavnina u paralelnim sekcijama kojih je istodobno bilo tri do četiri. Stoga se rad Simpozija nije mogao pratiti u cjelini, nego fragmentarno u skladu s osobnim interesima. Već prema tradiciji, glavne su teme Simpozija bile regulacija proliferacije i dozrijevanja krvotvornih stanica, svojstva signalnih molekula kojima stanice međusobno komuniciraju, mehanizmi zloćudne preobrazbe krvotvornih stanica, nova kemoterapijska sredstva i presađivanje koštane srži. Počasni gost Simpozija bio je nobelovac Robert Gallo koji je održao zapaženo plenarno predavanje o istraživanjima na citokina i korionskog gonadotropina. U okviru Simpozija organizirana su dva tematska skupa - jedan o porfirijama, drugi o leukemogenom djelovanju ionizantnog zračenja. Ovim relativno opsežnim osvrtom želio sam zainteresirane čitatelje obavijestiti o aktualnostima na nekoliko područja eksperimentalne i kliničke hematologije. Sve se više produbljuje poznavanje mehanizama koji upravljaju diobom, dozrijevanjem i aktivnošću stanica krvotvornog i limfnoga tkiva, međustaničnom komunikacijom i prijenosom signala sa stanične membrane u citoplazmu i jezgru. Metode molekularne biologije i genetike omogućuju minuciozan uvid u te mehanizme i njihove poremećaje. Razvoj na tom području nije međutim samo od akademskog interesa, već se odražava i na planu kliničko-laboratorijske dijagnostike te na iznalaženju novih tvari i postupaka s terapijskom primjenom. Posebno je dinamičan razvoj na području istraživanja i primjene različitih činitelja rasta i drugih citokina koji utječu na proliferaciju i funkciju krvotvornih i imunokompetentnih stanica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA