Pregled bibliografske jedinice broj: 1026170
Crnjanski na bicikletu - fragmenti o biciklu u romanu "Kod Hyperborejaca"
Crnjanski na bicikletu - fragmenti o biciklu u romanu "Kod Hyperborejaca" // Što sanjamo. Knjiga radova povodom 70. rođendana profesora Dušana Marinkovića / Bogutovac, Dubravka ; Karlić, Virna ; Šakić, Sanja (ur.).
Zagreb: FF Press ; Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, 2019. str. 37-48
CROSBI ID: 1026170 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Crnjanski na bicikletu - fragmenti o biciklu u
romanu "Kod Hyperborejaca"
(Crnjanski on the Bicycle (Fragments on Bicycle in
the Novel "Among the Hyperborreans"))
Autori
Baković, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Što sanjamo. Knjiga radova povodom 70. rođendana profesora Dušana Marinkovića
Urednik/ci
Bogutovac, Dubravka ; Karlić, Virna ; Šakić, Sanja
Izdavač
FF Press ; Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
37-48
ISBN
978-953-175-751-5
Ključne riječi
Miloš Crnjanski ; Kod Hyperborejaca ; bicikl ; grad
(Miloš Crnjanski ; Among the Hyperborreans ; bicycle ; city)
Sažetak
Crnjanskijev junak romana Kod Hyperborejaca, Crnjanski, kroz vječni grad, u kojem čeka početak rata, u kojem postaje svjestan starenja i u kojem čeka da se ugase svjetla u veleposlanstvu u kojem radi, prolazi pješice, javnim prijevozom, (automobilom, učeći voziti) i biciklom. Upravo posljednje prometalo u nizu bit će tema ovoga rada. Usredotočit ću se na čitanje onih fragmenata iz romana Kod Hyperborejaca Miloša Crnjanskog u kojima pripovjedni subjekt promatra krajolik grada, ulice i trgove kojima prolazi, iz perspektive biciklista. Riječ je, prije svega, o poglavljima Monte Mario i Tasso iz prve knjige te Triton nam daje znak iz druge knjige romana. Promišljanje bicikla u romanu Crnjanskog bit će kontekstualizirano u okviru nekih općih odrednica Crnjanskijeva djela (osobito njegovih putopisa), a zatim i samim mjestom bicikla u književnosti i kulturi te njegovu promjenjivu statusu u kontekstu moderniteta. Pri tome ću paralelno s biciklističkim fragmentima iz Hiperborejaca čitati i esej suvremenoga francuskog antropologa Marca Augéa, Pohvala biciklu kao svojevrsnu, ovdje slobodno shvaćenu teoriju biciklističke poetike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija