Pregled bibliografske jedinice broj: 1025376
Na kavi s Franjevačkom klasičnom gimnazijom i Zlatnom džezvom Visoko
Na kavi s Franjevačkom klasičnom gimnazijom i Zlatnom džezvom Visoko, 2019. (katalog).
CROSBI ID: 1025376 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Na kavi s Franjevačkom klasičnom gimnazijom i Zlatnom džezvom Visoko
(Having coffee with Franciscan Secondary School and Zlatnom džezvom Visoko)
Autori
Benković, Zvonko
Izvornik
Na kavi s
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, katalog
Godina
2019
Ključne riječi
kava, tradicija, kultura, povijest kave, kava u Bosni i Hercegovini
(coffee, tradition, culture, history of coffee, coffee in Bosnia and Herzegovina)
Sažetak
Izložbom „Na kavi s…“ htjeli smo potaknuti učenike srednjih škola u Visokom da promisle koju ulogu ima kava u njihovim životima i što o tome govore njihovi ukućani, rodbina i prijatelji. Osobito nam je bilo važno da promisle o kavi kao pojmu s kojim se susreću od prvih djetinjih koraka sve do pozne životne dobi. U suradnji s VISPAK-om i njihovim najpoznatijim brendom "Zlatnom džezvom" pokušali smo govoriti o kavi kao kulturološkom fenomenu, zanimljivom slučajnom otkriću, postupnom širenju po svijetu te o njezinoj važnosti za priču o Bosni i Hercegovini. Na to me je potaknuo razgovor s prijateljima, jer po povratku često ih pitam: „Po čemu pamtite Bosnu?“. Na to jednostavno pitanje dobivao sam različite odgovore. Uglavnom govore kako im je bilo neponovljivo iskustvo upoznati ljepotu prirode, kulturno-povijesne spomenike, pitoreskne krajolike i bogatstvo bosanskohercegovačke kuhinje. Uz sve to neizbježan je bio govor o pravoj bosanskoj kavi, trenucima provedenim s prijateljima koji znaju uživati u njezinim čarima i vrećici kave koju su ponijeli kao suvenir sa sobom. Svjesni činjenice da kavu piju i u drugim dijelovima svijeta, u nekim europskim državama količinski i znatno više nego u Bosni i Hercegovini, željeli smo na ovoj izložbi istaknuti da se nigdje drugo u svijetu kava ne pije s toliko duše. Kod nas se s kavom ne žuri. Pije se polagano, u društvu ili sam. Za kavu se uvijek nađe nekoliko minuta, ako je mušterija vruć, ako je dobro društvo, ako dugo nismo s dragim ljudima popili kavu. Za kavu se kupuje posebno posuđe, džezve i šalice koje su učenici Franjevačke klasične gimnazije danima sakupljali i izložili na samoj izložbi uz bok najvećoj džezvi na svijetu koju je izradio VISPAK 2004. godine. U Bosni i Hercegovini kava je dio kulturno- povijesne tradicije, a njezina priča započinje još sredinom 15. stoljeća, kada je došla u naše krajeve. Godine 1592. u Sarajevu je otvorene prva kafana kao sastajalište domaćih ljudi i putnika namjernika. Krajem 19. stoljeća Antun Hagi zapisao je o kavi: „Kafa je omiljeno piću u Bosni. Oni kažu da je kafa ne samo ugodno, nego i zdravo piče. Ona, vele, čovjeka ljeti rashlađuje, zimi grije, u jutro osvježava, a na večer jača. Za to, dođeš li u ahar, dvori te kafom, dođeš li mu u dućan, časti te kafom. Je li što kupio ili prodao, je li se oženio ili čini kakvo veselje, daje ti kafu (Hangi 1907: 83).“ Iskustvo pijenja kave svaki Bosanac i Hercegovac nosi sa sobom, od djetinjih bijelih kava i upozorenja da će djeci narasti rep ukoliko bi ju samo pokušali piti ; poziva na kavu koji su bili presudni u sklapanju veza između mladića i djevojke ; ugovora ženidbe i udaje, obiteljskih slavlja i žalosti ; poslovnih sastanaka i svakodnevnih druženja susjeda uz kavu. Kava je i puno toga više, a o svemu možete pročitati u našem katalogu, pogledati na izložbi ili ispričati svoju vlastitu priču, dok budete uživali u mirisu i okusu visočke "Zlatne džezve".
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA