Naslov
Raznolikost i obilježja flore lišajeva Lapjaka – Park prirode Papuk.
(Diversity and characteristics of the lichen flora from Lapjak - Nature Park Papuk)

Autori
Zovkić, Juro ; Ozimec, Siniša ; Prlić, Dragan ; Žuna Pfeiffer, Tanja ; Špoljarić Maronić, Dubravka ; Stević, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šesti Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Knjiga sažetaka (Book of Abstracts) / Jasprica, Nenad ; Car, Ana - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2019, 75-75

ISBN
978-953-8097-02-7

Skup
6. hrvatski botanički simpozij = 6th Croatian Botanical Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.08.2019. - 01.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
bioindikator ; kvaliteta zraka ; šumsko stanište ; zaštićeno područje
(bioindicator ; air quality ; forest habitat ; protected area)

Sažetak
Izražene geološke specifičnosti, reljefne i klimatske prilike, očuvanost šumskih staništa i udaljenost od urbanih i industrijskih područja, pogoduju razvoju velikog broja lišajskih vrsta na području Parka prirode Papuk. Cilj istraživanja, provedenog u srpnju 2018., bio je utvrditi sastav i ekološka obilježja flore lišajeva na području poučne staze Lapjak u blizini mjesta Velika. Ukupno su zabilježene 42 vrste iz 16 porodica i devet redova liheniziranih gljiva. Najbrojniji vrstama su rod Cladonia (sedam vrsta) i porodica Parmeliaceae (11 vrsta). Za floru lišajeva Parka prirode Papuk po prvi puta je zabilježeno šest novih vrsta: Candelariella aurella, Cladonia foliacea, Cladonia parasitica, Cladonia portentosa, Melanelixia glabra i Parmelina quercina. Ovisno o podlozi na kojoj rastu, 23 vrste su epifitske na drveću i grmlju, 16 epilitske, a tri su terikolne. Najveća raznolikost epifitskih lišajeva utvrđena je na stablima crnog jasena i medunca oko Veličkog starog grada, a epilitskih i terikolnih lišajeva na silikatnoj podlozi Tauberovih stijena. Prema životnom obliku, 45% vrsta su listasti, 31% korasti, a 24% grmasti lišajevi. Prema analizi indikatorskih vrijednosti za lišajsku floru, kvaliteta zraka je ocijenjena kao umjereno onečišćena. Istraživanja lišajske flore iznimno su važna zbog praćenja promjena strukture i raznolikosti lišajeva, a koje mogu ukazati na stanje očuvanosti šumskih ekosustava i stupanj onečišćenja zraka, posebno u zaštićenim područjima prirode u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA