Pregled bibliografske jedinice broj: 1024659
Etički problemi nepostojanja urbanog planiranja u suvremenoj Hrvatskoj: urušavanje osjećaja zajedništva u urbanim naseljima
Etički problemi nepostojanja urbanog planiranja u suvremenoj Hrvatskoj: urušavanje osjećaja zajedništva u urbanim naseljima // 28. DANI FRANE PETRIĆA / Ćurko, Bruno ; Knorr, Lidija ; Matijević, Mira ; Radman, Zdravko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2019. str. 135-136 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1024659 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etički problemi nepostojanja urbanog planiranja u suvremenoj Hrvatskoj: urušavanje osjećaja zajedništva u urbanim naseljima
(Ethical Problems of the non-existence of Urban Planning in Modern Croatia: The Collapse of Feelings of Communality in Urban Settlements)
Autori
Perkov, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
28. DANI FRANE PETRIĆA
/ Ćurko, Bruno ; Knorr, Lidija ; Matijević, Mira ; Radman, Zdravko - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 135-136
Skup
28. dani Frane Petrića: Um: koevolucija biologije i kulture - glavna tema; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 22.09.2019. - 29.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
urbano planiranje, lokalna zajednica, Split, tranzicija
(urban planning, local community, City of Split, transition)
Sažetak
Urbana sociologija bavi se proučavanjem načina života u gradovima. Ugledni hrvatski sociolozi koji su se bavili urbanom tematikom poput D. Seferagić, O. Čaldarovića i dr. ističu da se urbano planiranje, kakvo je u Hrvatskoj postojalo 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, značajno promijenilo u procesu tranzicije iz socijalističkog u kapitalističko društveno uređenje. U odlučivanju o urbanom prostoru u suvremenoj Hrvatskoj dominantnu ulogu preuzimaju ekonomski akteri (investitori) koji su često u sprezi s političkim akterima (lokalna i državna vlast). Ostali akteri u urbanom prostoru – stručnjaci različitih profila i lokalna zajednica – uvelike gube mogućnost participiranja u odlučivanju o javnome dobru. Na primjeru planski izgrađenoga splitskoga gradskoga naselja Split 3 vidljiv je utjecaj okoline i mjesta stanovanja na stavove i ponašanja ljudi. Pješačke ulice između zgrada, trgovi, zidići, bogati javni i zajednički sadržaji, otvoreni prostori i sl. stvaraju osjećaj zajedništva i potrebe za zaštitom načina i kvalitete života stanovnika naselja. U ovome se izlaganju iznosi teza da izostanak ili smanjeni udio javnih sadržaja u neplanskim, često i bespravnim naseljima novijega datuma smanjuje kod stanovnika osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, pasivizira ih i čini manje uspješnima u otporu projektima i intervencijama u njihov životni prostor, čak i kada ih smatraju nepovoljnima. Ova teza potiče na razmišljanje o brojnim etičkim dilemama povezanima s (ne)postojanjem urbanoga planiranja u suvremenoj Hrvatskoj. Za ilustraciju problematike u izlaganju će se koristiti isječci iz popularno-znanstvene dokumentarne emisije »Betonski spavači: Split između plana i kaosa« (Hrvatska radio televizija, 2019.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
