Naslov
Odnos izvršnih funkcija i problema u ponašanju kod djece rane osnovnoškolske dobi
(Relationship between executive functions and problem behavior in early school-age children)

Autori
Vučković, Sandra ; Ručević, Silvija ; Borovac, Tijana ; Krupić, Dino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
24. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb, 2019, 144-144

Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
izvršne funkcije ; problemi u ponašanju, agresivnost ; simptomi hiperaktivnosti i nepažnje ; rana osnovnoškolska dob
(executive functions ; problem behavior ; conduct problems ; hyperactivity symptoms ; early school age)

Sažetak
Cilj istraživanja je ispitati odnos izvršnih funkcija (radno pamćenje, planiranje, regulacija i inhibicija) i problema u ponašanju (agresivnost i simptomi hiperaktivnosti i nepažnje) kod djece rane osnovnoškolske dobi. Budući da su ponašajni problemi u djetinjstvu važni prediktori delinkventnog ponašanja u adolescenciji i kriminaliteta u odrasloj dobi, važno je unaprijediti razumijevanje uloge potencijalnih zaštitnih čimbenika u ranoj osnovnoškolskoj dobi. Istraživanje je provedeno na 175 parova djece (Mdob=8.21, SDdob=.569 ; 54% dječaci) i njihovih roditelja, uključenih u longitudinalnu studiju ECLAT. Roditelji su ispunili upitnike kojima su procjenjivane djetetove izvršne funkcije (Childhood Executive Functioning Inventory, CHEXY) i ponašanje u različitim kontekstima (Strengths and Difficulties Questionnaire, SDQ). Rezultati su pokazali da su sve izvršne disfunkcije pozitivno i umjereno do visoko povezane s problemima u ponašanju (od r = .33 do .7 ; p < .001). Dakle, djeca s manifestiranim teškoćama u radnom pamćenju, planiranju, regulaciji i inhibiciji češće su procjenjivana kao ona koja iskazuju simptome agresivnosti te hiperaktivnosti i nepažnje. U svrhu provjere doprinosa uključenih varijabli, provedene su hijerarhijske regresijske analize. Nakon kontrole spola, intelektualnih sposobnosti, empatije i roditeljskog odgojnog stila, deficiti inhibicije, regulacije i planiranja bili su značajni prediktori simptoma agresivnosti. Deficiti inhibicije i regulacije bili su značajni prediktori simptoma hiperaktivnosti i nepažnje. Općenito, deficit inhibicije bio je najznačajniji pozitivni prediktor simptoma agresivnosti te hiperaktivnosti i nepažnje. Deficit radnog pamćenja nije bio značajan prediktor problema u ponašanju. Rezultati istraživanja upućuju da, osim spola, intelektualnih sposobnosti, empatije i roditeljskog odgojnog stila, kognitivne funkcije višeg reda imaju važniju ulogu u predviđanju problema u ponašanju kod djece rane osnovnoškolske dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA