Pregled bibliografske jedinice broj: 1023628
Dvije autobiografije u stihovima
Dvije autobiografije u stihovima // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze / Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek (ur.).
Katovice : Zagreb : Zadar: Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru, 2021. str. 223-237 doi:https//.org/10.31261/PN.4028.15 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1023628 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dvije autobiografije u stihovima
(Two Autobiographies in Verse)
Autori
Grakalić Plenković, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze
/ Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek - Katovice : Zagreb : Zadar : Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru, 2021, 223-237
ISBN
978-83-226-4023-4
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
autobiografija, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor
(autobiography, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor)
Sažetak
Iako su stihovi forma koju autobiografi rijetko biraju, povijest hrvatske autobiografije ukazuje na to da autobiografi stihovima nisu sasvim neskloni. Formu pjesme povezujemo uz same početke hrvatskog autobiografskog korpusa i s prvim autobiografskim diskursom obojenim djelima hrvatskih književnika. Iako smještene na periferiji interesa teorije autobiografije, autobiografske elemente u pjesmama susretat ćemo u hrvatskoj književnosti već od 15. i 16. stoljeća kod latinista, pa sve do danas, u zlatno doba autobiografskog pisma. Tematizirajući naklonost autobiografa prema stihovima (od heterogenih autobiografija, u kojima se stihovi inkorporirani u autobiografije, do autobiografija pjesama) rad ukazuje na marginalizirani položaj pjesničke forme u istraživanju i definiranju autobiografije. Spomenuto potkrepljuje pregledom stihova u autobiografijama i autobiografijama u stihovima kroz povijest hrvatske književnosti. Posebno se detaljno zaustavlja na dvjema autobiografijama pjesmama, nastalim iz pera dvaju vršnjaka, autora hrvatske moderne, Ivane Brlić- Mažuranić (Autoportrait iz Rogaške Slatine ; 1932.) i Vladimira Nazora (Autobiografija ; 1927.). Povezane odabirom forme i tematsko- motivskom okosnicom (osvrt autora na vlastiti život, identičnost autora, pripovjedača i glavnog lika, retrospektivna perspektiva), ove dvije autobiografije ukazuju na to kako se pjesnička forma može različito otvoriti formi autobiografije, nudeći naglasak na intimnim elementima. Ne dovodeći u pitanje tematiku, poziciju pripovjedača/pjevača u kazivanju ili stavu o zbilji i doživljenome, ovi osobniji i emotivniji elementi u pjevanju o sebi snažno će potisnuti faktografske elemente, čija je dominacija u autobiografijama početkom 20. stoljeća jedna od značajnih karakteristika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Veleučilište u Rijeci
Profili:
Sanja Grakalić Plenković
(autor)