Naslov
Mikroplastika u Jadranskom moru
(Microplastics in Adriatic sea)

Autori
Kučić Grgić, Dajana ; Bule, Kristina ; Zadro, Karla ; Tolić, Ana ; Radin, Edi ; Miloloža, Martina ; Ocelić Bulatović, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VII. Hrvatski simpozij o kemiji i tehnologiji makromolekula, Eko-dizajn za kružno gospodarstvo / Vidović, Elvira - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2019, 20-20

ISBN
978-953-6894-70-3

Skup
VII. hrvatski simpozij o kemiji i tehnologiji makromolekula: Eko-dizajn za kružno gospodarstvo

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Onečišćenje mora ; Mikroplastika ; Jadransko more
(Pollution of sea ; Microplastics ; Adriatic sea)

Sažetak
Problem plastike i mikroplastike koja svakim danom završava u okolišu postoji od davnina. Porastom ljudske populacije raste i proizvodnja plastike što je vidljivo iz podatka da se globalna proizvodnja plastike povećala s 1, 5 milijuna tona u 1950-ima na 335 milijuna tona u 2016. Godini [1]. Zahvaljujući svojoj svestranosti, postojanosti i visokoj ekonomičnosti, plastika je odigrala ključnu ulogu u mnogim sektorima, kao što su pakiranje, graditeljstvo, transport, proizvodnja električne energije i elektroničkih uređaja, poljoprivreda, medicina i sport. Većina proizvedene plastike se upotrebljava za izradu ambalaže koja postaje otpad nakon kratkog vijeka trajanja. Zbog velike upotrebe plastičnih proizvoda, te zbog ljudskog nemara i nepropisnog odlaganja, velike količine proizvedene plastike završava u morima, oceanima, jezerima, tlu i svim ostalim sastavnicama okoliša gdje štetno utječe na okoliš kao i na sve žive organizme u njemu. Onečišćenje plastikom postalo je problem na globalnoj razini. Zakonodavstvo i gospodarenje otpadom u početku se prioritetno odnosilo na makroplastiku. Brojni zakoni i uredbe zabranjuju nepropisno odlaganje plastike u okoliš, a u novije vrijeme sve se više pažnje pridaje mikroplastici. Međutim, još uvijek ne postoje konkretni zakoni i uredbe koji propisuju dopuštene količine mikroplastike u okolišu. Plastika koja završi u prirodi, ulazi u neprestani kružni tok, pri čemu podliježe različitim razgradnim procesima, dolazi do njezinog usitnjavanja te nastaje mikroplastika koju organizmi poput riba unose u svoj prehrambeni lanac i koja u konačnici završava u tijelu čovjeka. Mikroplastika je vrlo štetan oblik plastike na koju se adsorbiraju razne štetne tvari koje toksično djeluju na žive organizme. Najveće količine mikroplastike mogu se pronaći u morima i oceanima. Istraživanja pokazuju da se svake godine oko 8 milijuna tona mikroplastike ispušta u oceane. Pretpostavlja se da će se do 2050. godine u morima i oceanima nalaziti više plastike nego ribe. Cilj ovog rada je dati uvid u dosadašnja istraživanja vezana uz mikroplastiku u Jadranskom moru te njen utjecaj na ekosustav. [1] Alimba, C. G., Faggio, C., Microplastics in the marine environment: current trends in environmental pollution and mechanisms of toxicological profile, Environmental Toxicology and Pharmacology, 68 (2019) 61-74.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA