Pregled bibliografske jedinice broj: 1023406
"Tijelo pamćenja je pčela koja me bode." Emancipatorne prakse ženskog pisma 80-ih
"Tijelo pamćenja je pčela koja me bode." Emancipatorne prakse ženskog pisma 80-ih // Poznańskie Studia Slawistyczne, 16 (2019), 243-255 doi:10.14746/pss.2019.16.14 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1023406 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Tijelo pamćenja je pčela koja me bode." Emancipatorne prakse ženskog pisma 80-ih
(“The body of recollection is a bee which stings me.” Emancipatory practices of women’s writing in Croatian literature of the 1980’s)
Autori
Protrka Štimec, Marina ; Dakić, Mirela
Izvornik
Poznańskie Studia Slawistyczne (2084-3011) 16
(2019);
243-255
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
"Smrtni grijesi feminizma" ; Slavenka Drakulić ; "Svila, škare" ; Irena Vrkljan ; žensko pismo ; politika književnosti
("The Deadly Sins of Feminism" ; Slavenka Drakulić ; "The Silk, the Shears" ; Irena Vrkljan ; women’s writing ; politics of literature)
Sažetak
Knjiga eseja "Smrtni grijesi feminizma" Slavenke Drakulić i roman "Svila, škare" Irene Vrkljan, objavljeni 1984, postali su temeljnim referencama – s jedne strane feminističkog aktivizma, a s druge strane poetske prakse „ženskog pisma“. Imajući na umu u prvom redu žanrovske konvencije i narativne strategije obiju knjiga te uzimajući u obzir načine na koje eksplicitno problematiziraju opreku javno/povijesno/političko – osobno/svakodnevno/trivijalno, zanimat će nas kako odražavaju subverzivne i emancipatorne promjene u kulturnom polju osamdesetih. Trivijalno kao političko, kako ga određuje Drakulić, artikulirano kroz prizmu osobnoga kod Vrkljan, pokreće emancipacijski impuls koji istovremeno održava Drugost u sebi, radi na vlastitoj razlici, odnosno piše, a da ne ispisuje sebe – kako praksu ženskog pisma određuje H. Cixous. Takvo pisanje razlike, odnosno ispisivanje vlastitog života koji je za Vrkljan „uvijek 'Između'“ apostrofira ne samo deklarirana demokratska društvena načela, nego i politike književnosti, odnosno neslaganja poetskih i socijalnih hijerarhija koja, prema J. Rancièreu, proizlaze iz susreta života i pisanja, tijela i riječi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2018-01-7020 - Književne revolucije (LIRE) (Protrka Štimec, Marina, HRZZ - 2018-01) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- ERIH PLUS
- ARIANTA
- CEJSH
- PKP Index
- Google Scholar
- WorldCat