Naslov
Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva priobalja srednje Dalmacije studijom izonimije
(Anthropological Investigations of the Population Structure in the Coastal Region of Middle Dalmatia)

Autori
Malnar, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.05

Godina
2001

Stranica
170

Mentor
Rudan, Pavao

Neposredni voditelj
Rudan, Pavao

Ključne riječi
populacijska struktura; izonimija; genetička udaljenost; ko eficijent urođenosti; koeficijent srodstva; Dalmacija; Hrvatska
(population structure; isonymy; genetic distances; inbreeding; kinship; Dalmatia; Croatia)

Sažetak
Svrha ove doktorske disertacije bila je analiza povijesno-demografskih osobitosti stanovništva I procesa važnih za uobličavanje populacijske strukture četiriju naseija u srednjoj Dalmaciji - Mimica, Jesenica, ŽivogoŠća i Zaostroga - istraživanjeje provedeno analizom raspodjele prezimena sadašnjeg stanovništva primjenom metode izonimije. Demografski razvoj naseija praćen je u vremenskom razdoblju od godine 1857. do popisa godine 1991. Analize metodom izonimije provedene su na uzorku od ukupno 3024 ispitanika, koji su rodeni u razdoblju od 1837. do 1976. godine. Temeijem analize demografskih pokazateija i kretanja stanovništva u proteklih stotinu i pedeset godina, stopa nataliteta, mortaliteta, prirodnog prirasta, dobne i spolne strukture, te udjela ekonomski aktivnog stanovništva u posljednja tri desetljeća, može se zaključiti da su Jesenice jedino naseije s pozitivnim demografskim kretanjima (iako su izražena niskim vrijednostima) ; Mimice i Zaostrog su naseija zahvaćena procesima depopulacije i oba naseija veó osamdeset godina bi1ježe opadanje broja stanovnika, naseije Živogošoe takoder ima trend opadanja broja stanovnika, ali nedavni demografski podaci ukazuju na očekivani oporavak. Visoki koeficijenti ukupne urođenosti i srodstva (neočekivano visokim koeficijentom izdvajaju se Mimice), ukazuju nam na visok stupanj reproduktivne zatvorenosti naseija tijekom analiziranog razdoblja. Uzroci ovako visokih koeficijenata su prirodne osobitosti istraživanog područja (plathne Mosor, Biokovo i Rilić), slaba prometna povezanost ovog kraja kroz prošlost, patrilinearni način naslijeđivanja i demografski razvoj populacije Dalinacije. Analize genetičkih udaijenosti izmedu četiri ispitivana naseija temeijem analiza raspodjele prezimena pokazale su postojanje genetičke ‘ ; bliskosti’ ; između Jesenica, Živogošća i Zaostroga, što govori o njihovoj “ ; otvorenosti” ; prema medusobnoj imigraciji te ukupnoj genetičkoj homogenizaciji, te izdvajanje Mirnica, naseija s najvećim brojem izonimičnih brakova. Analiza primjenjivosti Malécotovog modela “ ; izolacije s udaljenošću” ; djelomično je primjenjiva, jer teorijski pretpostavljena regresija nije izrazita, ali je ukazala na grupiranje naseija ne po kilometarskoj udaijenosti, već prema odnosu naseija Mimica s ostalim proučavanim naseijima. Prezimena imaju obi1ježja gena, koji se prenose ‘ ; vertikahio’ ; , od roditeija na djecu, ali su istovremeno i riječi koje se mogu prenositi i ‘ ; horizontalno’ ; , između nesrodnika koji žive u istom vremenu. Zbog te “ ; dvojake” ; prirode prezimena, “ ; izonimijske’ ; genetičke udaljenosti pokazuju u ovom radu dobru korelaciju s demografskim pokazateijima relativno nedavnih događanja, ali istovrerneno, zbog kvalitativne prirode prezimena kao podataka, mogu u odredenim slučajevima biti i pokazateiji vrlo davnih povijesnih zbivanja, tj. još od vrernena kad su prezimena ustanovljena na području istraživanih četiriju naseija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA