Pregled bibliografske jedinice broj: 1023219
Sveti Jakov Apostol u hrvatskoglagoljskim spomenicima
Sveti Jakov Apostol u hrvatskoglagoljskim spomenicima // Sedmi hrvatski slavistički kongres, Šibenik, 25.- 28. rujna 2019. Knjiga sažetaka / Baković, Ivica ; Frančić, Anđela ; Malnar Jurišić Marija ; Molvarec, Lana ; Petrović, Bernardina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2019. str. 12-13 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1023219 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sveti Jakov Apostol u hrvatskoglagoljskim spomenicima
(St James the Apostle in Croatian Glagolitic Sources)
Autori
Badurina Stipčević, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sedmi hrvatski slavistički kongres, Šibenik, 25.- 28. rujna 2019. Knjiga sažetaka
/ Baković, Ivica ; Frančić, Anđela ; Malnar Jurišić Marija ; Molvarec, Lana ; Petrović, Bernardina - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2019, 12-13
ISBN
978-953-296-181-2
Skup
Sedmi hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 25.09.2019. - 28.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Sveti Jakov apostol stariji, pasija, aprokrif, hagiografija, hrvatskoglagoljski brevijari
(St James the apostle (the Elder), passio, apocrypha, hagiography, Croatian Glagolitic breviaries)
Sažetak
Od srednjovjekovnih je vremena sveti Jakov apostol stariji zaštitnik Šibenske biskupije i grada Šibenika. Jakov apostol, brat evanđelista Ivana, uz Petra i Ivana, bio je svjedok Kristova preobraženja te smrtne borbe u Getsemaniju. U kanonskim tekstovima malo je podataka iz Jakovljeva života, a iz vremena nakon Isusova uzašašća spominje se samo da ga je vladar Herod naredio pogubiti mačem. Hagiografski i apokrifni tekstovi pripovijedaju mnoge događaje i zgode iz apostolova života i opise mnogih čudesa nakon njegove smrti. Čuvena je legenda da je u Compostelu, u Španjolskoj, udario temelje kršćanstva. O postojanju kulta Jakova apostola starijeg u hrvatskoglagoljskoj baštitni svjedoče spomeni njegova imena 25. srpnja u kalendarima misala i brevijara. U sanktoralu mnogih brevijara na blagdan Jakova apostola redovito se čita Slovo Ivana Zlatoustog. U glagoljskim brevijarima iz 14. i 15. stoljeća nalazi se apokrifna Jakovljeva pasija koja se čita nakon lekcija iz Jakovljeve oslanice. U hagiografskoj bibliografiji ova je pasija evidentirana kao Passio Jacobi Maioris, apost. (Bibliotheca Hagiographica Latina 4057), a bila je dio vrlo popularne srednjovjekovne zbirke životopisa i pasija dvanaest apostola pod imenom Virtutes apostolorum. Hrvatskoglagoljska pasija Jakova apostola, nastala prema zapadnoj, latinskoj tradiciji apokrifnih tekstova o ovome apostolu, pripada vrijednom i bogatom korpusu hrvatskoglagoljskih apostolskih pasija. U referatu su prikazani rezultati književnopovijesnog i filološkog istraživanja hrvatskoglagoljskih tekstova Pasije Jakova apostola.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
