Pregled bibliografske jedinice broj: 1022847
Inzularno knjiško slikarstvo ranoga srednjeg vijeka
Inzularno knjiško slikarstvo ranoga srednjeg vijeka, 2019., diplomski rad, preddiplomski, Odjel za povijest umjetnosti, Zadar
CROSBI ID: 1022847 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inzularno knjiško slikarstvo ranoga srednjeg vijeka
(Insular book painting of the Early Middle Ages)
Autori
Štublin, Dora
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Odjel za povijest umjetnosti
Mjesto
Zadar
Datum
26.09
Godina
2019
Stranica
44
Mentor
Josipović, Ivan
Ključne riječi
inzularna umjetnost, inzularno pismo, hibernosaksonski stil, skriptoriji, iluminirani kodeksi, Book of Durrow, Book of Lindisfarne, Book of Chad, Book of Kells, Evanđelijar Sv. Augustina, Codex Amiatinus, Štokholmski Codex Aureus
(insular art, insular scribes, Hiberno-saxon style, scriptoriums, illuminated manuscripts, Book of Durrow, Book of Lindisfarne, Book of Chad, Book of Kells, St Augustine Gospels, Codex Amiatinus, Stockholm Codex Aureus)
Sažetak
Inzularna umjetnost obuhvaća likovnu umjetnost Irske i Velike Britanije od sredine 7. pa do druge polovine 12. stoljeća. Predmet ovog rada je prvo, tj. ranosrednjovjekovno razdoblje inzularne umjetnosti koje se smješta između 650. i 850. godine. Za kulturni uzlet koji se dogodio u toj fazi inzularne umjetnosti u velikoj je mjeri zaslužna misionarska djelatnost. Misionari iz Irske i s Kontinenta najprije su imali presudnu ulogu u pokrštavanju Kelta i ostaloga lokalnog stanovništva Velike Britanije, a zatim Angla, Sasa i Juta koji su u 5. stoljeću nastanili Britanski otok. No, misionari nisu bili samo nosioci kršćanstva, već i likovnih strujanja. Putem njihove djelatnosti kršćanska se ikonografija inkorporirala u lokalnu tradiciju, iz čega se u knjiškom slikarstvu razvio jedinstveni hibernosaksonski stil. Riječ je o stilu koji iz lokalne tradicije vuče apstraktnu narav, s prevladavajućom uporabom ravnih ili isprepletenih traka te krajnje stiliziranih zoomorfnih petlji. Kršćanski simboli i likovi također su prisutni u repertoaru motiva, a oblikuju se krajnje stilizirano i dvodimenzionalno, dakle opet slično kao i apstraktni ornamenti. Razvoj hibernosaksonskog stila moguće je pratiti od jednostavnijih oblika, prisutnih primjerice u Book od Durrowu, pa sve do njegova vrhunca, vidljivog u Book of Chadu i Book of Kellsu. Istodobno su na južnom dijelu Britanije prisutni i mediteranski likovni utjecaji, doneseni na Otok od strane rimskih misionara. Izričito pod mediteranskim utjecajima, nastali su primjerice rukopisi Evanđelijar Sv. Augustina i Codex Amiatinus. Već krajem 7. i početkom 8. stoljeća hibernosaksonski i mediteranski stilski utjecaji počeli su se prožimati u određenim kulturnim središtima. Stoga neki rukopisi, poput Book of Lindisfarnea ili Štokholmskog Codex Aureusa, sadrže značajke obaju stilova. Inzularna umjetnost je u svojoj prvoj fazi bila na svome vrhuncu te je putem misionarske djelatnosti imala utjecaj i na umjetnost kontinentalne Europe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti