Pregled bibliografske jedinice broj: 1022544
Glukozinolatni profil dvoredca (Diplotaxis erucoides). Konvencionalna vs. mikrovalovima potpomognuta izolacija hlapljivih spojeva
Glukozinolatni profil dvoredca (Diplotaxis erucoides). Konvencionalna vs. mikrovalovima potpomognuta izolacija hlapljivih spojeva, 2019., diplomski rad, diplomski, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
CROSBI ID: 1022544 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glukozinolatni profil dvoredca (Diplotaxis erucoides). Konvencionalna vs. mikrovalovima potpomognuta izolacija hlapljivih spojeva
(Glucosinolate profile of white wall rocket (Diplotaxis erucoides). Conventional vs. microwave assisted isolation of volatiles)
Autori
Roković, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet
Mjesto
Split
Datum
25.09
Godina
2019
Stranica
57
Mentor
Blažević, Ivica
Neposredni voditelj
Đulović, Azra
Ključne riječi
Diplotaxis erucoides, glukozinolati, desulfoglukozinolati, Brassicaceae, GC-MS, HPLC
(Diplotaxis erucoides, glucosinolates, desulfoglucosinolates, Brassicaceae, GC-MS, HPLC)
Sažetak
Glukozinolati su sekundarni metaboliti koji su zastupljeni u 16 botaničkih porodica reda Capparales, a najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubrajaju dobro poznate biljke iz svakodnevne prehrane kao što su kupus, brokula, cvjetača, prokulice, rotkvica, repa, gorušica i druge. Po kemijskoj strukturi to su β-tioglukozidni-N-hidroksisulfati s varijabilnim bočnim lancem. Glukozinolati su kemijski i biološki neaktivni. Njihovom enzimskom, kemijskom ili termičkom razgradnjom nastaje niz biološki aktivnih produkata od kojih su najviše istaživani izotiocijanati. U ovom radu primjenjene su različite metode izolacije uključujući hidrodestilaciju, autolizu te mikrovalnu destilaciju i ekstrakciju kako bi se istražila termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata. Posebno je zanimljiva mikrovalna ekstrakcija jer predstavlja pravi primjer uporaba zelene tehnologije. Cilj ovoga rada bio je izolirati i identificirati hlapljive sumporove spojeve iz dvoredca (Diplotaxis erucoides). Biljni materijal sakupljen je u Splitu u travnju 2019. Izolacija hlapljivih spojeva provedena je hidrodestilacijom po Clevengeru, autolizom te mikrovalnom destilacijom i ekstrakcijom bez dodatka otapala. Za identifikaciju izoliranih hlapljivih spojeva korištena je GC-MS tehnika. U listu i komuški dvoredca preko razgradnog produkta alil-izotiocijanata identificiran je sinigrin, dok je u korijenu, cvijetu i stabljici identificiran sinigrin preko alil-izotiocijanata te glukonasturcin preko 2-feniletil-izotiocijanata. HPLC-DAD tehnikom preko desulfoglukozinolata potvrđeno je njihovo prisustvo te su navedeni spojevi i kvantizirani. Koncentracija sinigrina u listu bila je 12, 0996 μmol/g, u stabljici 10, 4135 μmol/g, u komuški 28, 8295 μmol/g, u korijenu 2, 6966 μmol/g i u cvijetu je 16, 3358 μmol/g. Koncentracija glukonasturcina u stabljici bila je 0, 7765 μmol/g, u korijenu 16, 4398 μmol/g i u cvijetu je 0, 2485 μmol/g.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-1316 - Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala (BioSMe) (Blažević, Ivica, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split