Naslov
Montessori pedagogija u diskursu obrazovne neuroznanosti: dileme, mogućnosti i komparacija
(Montessori Pedagogy in the Discourse of Educational Neurodactics: Dilemmas, Opportunities, and Comparisons)

Autori
Eđut, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2019

Stranica
57

Mentor
Topolovčan, Tomislav

Ključne riječi
Montessori pedagogija, neuroznanost, Maria Montessori, učenje, individualnost
(Montessori pedagogy, neuroscience, Maria Montessori, learning, individuality)

Sažetak
U današnje vrijeme dosta se govori o tome kako su programi u školama preteški, djeca nezainteresirana, a u samom školstvu ništa se značajno ne mijenja. Djeca od malena imaju „glad za učenjem“, ali kako bi se ona aktivirala potrebno im je omogućiti i primjerenu okolinu u kojoj borave. Upravo je Maria Montessori to uvidjela i značajno pridonijela razvoju školstva. Njena pedagogija usredotočena je na dijete i njegove individualne potrebe. Zadaća odraslih je znati prepoznati i s razumijevanjem pratiti proces u kojem dijete samo sebe gradi. Maria je naglašavala važnost poštovanja djeteta, njegove slobode samoizražavanja te odgoja i obrazovanja putem osjetila i pokreta. Knjige koje je napisala, didaktički pribor i materijali koje je konstruirala te njezine spoznaje uvelike su utjecale na razvoj pedagogije u cijelom svijetu pa ne čudi što život i djelo Marije Montessori privlači pozornost roditelja, učitelja, pedagoga i svih stručnih suradnika diljem svijeta. Poznato nam je kako je uloga učitelja u tradicionalnom školstvu bitno drugačija od one u Montessori ustanovama. Brojna istraživanja pokazuju kako djeca iz Montessori škola, u usporedbi s djecom iz standardnih škola, pokazuju bolju motivaciju za učenje, samostalnost, zadovoljstvo s onime što uče te pozitivan odnos prema zajednici. Glavni moto Montessori pedagogije je „pomozi mi da to učinim sam.“ Djecu se ne hvali zbog postignutih rezultata, već je cilj potaknuti njihovo unutarnje zadovoljstvo onime što su postigli. Neuroznanstvena istraživanja potvrđuju postavke Montessori pedagogije u pogledu individualnosti svakog djeteta. Svako dijete je individua za sebe koje prolazi određene stupnjeve (senzibilna razdoblja i način učenja) s različitim sposobnostima i interesima. Danas se sve više pozornosti posvećuje proučavanju mozga i načinima na koje mozak uči. Učitelji bi trebali više pažnje posvetiti tome kako mozak funkcionira i u kojim uvjetima učenici bolje uče. Na taj će način moći osmisliti aktivnosti koje su zanimljive i primjerene djeci, ali i preko kojih će sa zadovoljstvom primati znanje. Rezultat je kvalitetnija nastava te lakše stjecanje znanja kod učenika

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA