Naslov
Waldorfska pedagogoija u diskursu obrazovne neuroznanosti: dileme, mogućnosti i komparacija
(Waldorf pedagogy in the discourse of educational neuroscience: dilemmas, opportunities, and comparison)

Autori
Sabolić, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2019

Stranica
42

Mentor
Topolovčan, Tomislav

Ključne riječi
mozak, nastava, obrazovna neuroznanost, Rudolf Steiner, waldorfska škola
(brain, lessons, educational neuroscience, Rudolf Steiner, Waldorf school)

Sažetak
Mogu li današnje škole naučiti i primijeniti nešto od primjera alternativnih škola Rudolfa Steinera? Waldorfska škola, osnovana od strane Rudolfa Steinera razlikovala se od ostalih škola. Ona je bila usmjerena na radni i umjetnički odgoj, te kroz 12 godina školovanja učenike uči sljedećim aktivnostima: crtanju, slikanju, glazbi, plastičnom oblikovanju, euritmiji i dramskom izražavanju. Nastava se izvodi u epohama, potiče se učenje stranih jezika od samog početka školovanja, te se umjesto brojčanih ocjena koriste opisne kako bi lakše usmjerili učenika, opisati njegov napredak ili čak potaknuti skriveni potencijal u njemu. Steiner je uvođenjem sustava rada po epohama nastojao prevladati ograničenja predmetno-satnog sustava. Umjesto da predaju predmete poput kemije, biologije, fizike i sličnih, Steiner omogućava učiteljima da određene sadržaje iz društvenih ili prirodnih sredina podučavaju u kontinuitetu od tri do četiri tjedana u blok satu u trajanju od 100 minuta. Taj blok-sat označavao je početak radnog dana gdje se učila teorijska nastava, dok se za praktične i umjetničke aktivnosti održavaju zadnja dva sata rasporeda. Steiner je mišljenja kako iz dobre škole izlaze osobe vještih ruku. Kroz ovaj diplomski rad sam istraživao waldorfsku pedagogiju, njene didaktičke elemente i obilježja nastave, te obrazovnu neuroznanost, njenu povijest i didaktičke elemente. Na kraju sam usporedio koliko se zapravo obrazovna neuroznanost slaže sa waldorfskom pedagogijom. Iako je Steiner osnovao waldorfsku školu stotinjak godina prije nego li je neuroznanost bila razvijena, fascinantno je koliko se preklapaju. Brojna istraživanja na mozgu pokazuju kako su gore navedene teorije nastave itekako točne. Neuroznanost pokazuje korist glazbe i likovne umjetnosti u nastavi, važnost učenja jezika, te koliko je bitno da učenici uče kroz iskustvo i izazove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA