Naslov
Čimbenici stresa i profesionalno sagorijevanje medicinskih sestara na Klinici za pedijatriju KBC Osijek
(Stress factors and occupational burnout of nurses in the Clinic of Pediatrics, Clinical Hospital Centre Osijek.)

Autori
Varga, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
26.09

Godina
2019

Stranica
74

Mentor
Lovrić, Robert

Ključne riječi
kontracepcijska sredstvakontracepcijska sredstva, spolno prenosive bolestikontracepcijska sredstva, spolno prenosive bolestikontracepcijska sredstva ; spolno prenosive bolesti ; spolnost spolnostspolnost spolno prenosive bolesti, spolnost
(means of contraception ; sexually transmitted diseases ; sexuality)

Sažetak
Cilj istraživanja: ispitati intenzitet sagorijevanja na poslu i specifične čimbenike stresa kod medicinskih sestara/tehničara zaposlenih na Klinici za pedijatriju KBC-a Osijek. Nacrt studije: presječna studija. Ispitanici i metode: u istraživanju je sudjelovalo 86 ispitanika, medicinskih sestara/tehničara zaposlenih na Klinici za pedijatriju KBC Osijek. Instrument je istraživanja anketni upitnik koji se sastoji od sociodemografskih podataka, Upitnika intenziteta sagorijevanja na poslu te Proširene skala stresa u sestrinstvu. Rezultati: ispitanici na intenzivnom odjelu imaju značajno veće rezultate sagorijevanja na poslu (P = 0, 048) kao i ispitanici s visokom stručnom spremom (P = 0, 032). Jako stresne situacije bile su nepredviđena dežurstva (33, 7%), razgovor o smrti s djetetom (45, 3%), smrt djeteta (69, 8%), rad s nepristojnom obitelji (36, 0%) i suočavanje s patnjom djeteta (49, 4%). Ispitanici iz dobne skupine od 21 do 35 godina značajno se rjeđe na poslu osjećaju umorno i iscrpljeno (P= 0, 001). Zaključak: većina ispitanika ponekad se na poslu osjeća umorno i iscrpljeno. Ispitanici na intenzivnom odjelu imaju značajno veće rezultate sagorijevanja na poslu. Jako stresne situacije za većinu ispitanika bile su nepredviđena dežurstva, razgovor o smrti s djetetom, smrt djeteta, rad s nepristojnom obitelji i suočavanje s patnjom djeteta, a stresne situacije su izvođenje bolnih zahvata na djetetu, kritika liječnika, nepripremljenost za pomoć obitelji, sukob s nadređenim i osjećaj bespomoćnosti, nedostatak vremena, donošenje odluka bez liječnika, nedostatak osoblja i obavljanje „nesestrinskih“ zadataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA