Pregled bibliografske jedinice broj: 102223
Utjecaj afektivnih čimbenika na učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika
Utjecaj afektivnih čimbenika na učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika // Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika : zbornik radova sa savjetovanja održanoga 17. i 18. svibnja 2002. u Opatiji / Stolac, D. ; Ivanetić, N. ; Pritchard, B. (ur.).
Zagreb : Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku : Graftrade, 2004. str. 289-298 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 102223 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj afektivnih čimbenika na učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika
(The influence of affective factors on learning Croatian language as a second or foreign language)
Autori
Kuvač, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika : zbornik radova sa savjetovanja održanoga 17. i 18. svibnja 2002. u Opatiji
/ Stolac, D. ; Ivanetić, N. ; Pritchard, B. - Zagreb : Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku : Graftrade, 2004, 289-298
Skup
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 17.05.2002. - 18.05.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
drugi i strani jezik; afektivni čimbenici; hrvatski jezik; mađarski jezik
(second and foreign language; affective factors; Croatian language; Hungarian language)
Sažetak
Radovi koji su u sklopu projekta Tempus Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini bili usmjereni na proučavanje odnosa hrvatskoga i mađarskoga jezika pokazali su da je mađarskoj djeci, koja žive u Hrvatskoj, dominantniji mađarski jezik te da iz toga proizlazi slabija ovladanost hrvatskim jezikom, a time i izraženije komunikacijske poteškoće. Premda su detaljnije analize pokazale da djeca prelaskom iz razreda u razred tj. sustavnim školskim podučavanjem poboljšavaju jezično znanje hrvatskoga jezika i tako razvijaju i bolju komunikaciju na njemu, motivacija za ovladavanjem i stavovi prema hrvatskome jeziku, koji su cilj ovoga rada, ne moraju se nužno mijenjati s porastom jezično-komunikacijske sposobnosti. Namjera je ovoga rada ispitati neke afektivne čimbenike kao pokazatelje uspješnosti ovladavanja drugim ili stranim jezikom i to na primjeru mađarske djece u Baranji u odnosu na hrvatski jezik i njegovo podučavanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0013002
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Jelena Kuvač
(autor)