Naslov
Nominalizam - paradigma kontroverzi od Ockhamova intuicionizma do Hobbesove filozofske-političke teorije
(Nominalism, Paradigm of Controversy From Ockham’s Intuitionism to Hobbs’s Philosophy of Political Theory)

Autori
Perić, Zdravko

Izvornik
Dijalog (0350-6177) VI (2017), 3-4; 67-101

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ochamm, univerzalni pojmovi, nominalizam, intuicionizam, konvencionalizam, prirrodno stanje, politička filozofija
(W. Ockham ; universal concepts ; nominalism ; intuitionism ; conventionalism ; natural state ; political philosophy ;)

Sažetak
Općenito kada želimo su-misliti i tematizirati s Hobbesom, bez obzira koliko poznavalinjegovu filozofiju, gotovo uvjek postoji dvojba o polaznoj instanci s kojom trebamooblikovati našu krajnju misao. Poteškoće s kojim se susreće svaki interpret dok piše oHobbesovoj filozofiji nisu samo subjektivne naravi. U ovom su radu pokazane nekenekoherentnosti u Hobbesovim filozofsko-lingvističkim temama. No usprkos tomunamjere za proučavanje njegove filozofije, kako filozofije civilis tako materijalističkoempirijske, ne jenjavaju. Neke iznesene teme u ovom radu samo su implicitno prisutne unjegovim djelima. To što te teme nisu eksplicirane ne znači da su manje važne, čaknaprotiv njihovim rasvjetljavanjem ulazimo u dublju intimu Hobbesove filozofije.Primjerice, ako znamo da je Hobbes bio nominalist i da je nijekao postojanjeuniverzalnih pojmova, to nas može uputiti na njegov ontološko- empiricističkimaterijalizam. Osim toga, ta nas činjenica upućuje i na njegov antropološkiindividualizam s kojim započinje nova interpretacija čovjeka. Nova u smislu razlikovanjaspram skolastičke tradicije i Aristotelove definicije čovjeka kao društvenog bića (ζῷονπολιτιϰόν). S posebnom važnosti u radu je pokazan Ockhamov intuicistički nominalizam iutjecaj na Hobbesov nominalizam. Iako je Hobbes odbacio Ockhamov intuicističkinominalizam, zbog metodsko ontološke neprihvatljivosti u namjeri da započne svojunovu epistemologiju i politiku, kod Hobbesa se pojavio konceptualizam. Glavnipredstavnik konceptualizma bio je Ockham. U Hobbesovoj filozofiji konceptualizam jeprisutan, iako nije konzistentan s proklamiranim Hobbesovim nominalizmom. Neki sufilozofi nakon Hobbesa argumentirali da je on bio ultranominalist, veći nominalist negoOckham. U radu se pokazuje kako su neke ultranominalističke ideje poredkonceptualističkih našle svoje mjesto u Hobbesovoj filozofiji. Tematiziranjem ikomparacijom tih ideja dolazi se do novih spoznaja o Hobbesovoj filozofiji. Telingvističke teme ne samo da su bile značajne samo za filozofiju već su imale utjecaj i naklasičnu te suvremenu književnost, što je prikazano u radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA