Naslov
Tehnika prazne stolice iz perspektive psihoterapeuta i klijenta
(Empty chair technique from psychotherapist’s and client’s perspective)

Autori
Beuk, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2019

Stranica
73

Mentor
Bjelajac, Adrijana

Ključne riječi
tehnika prazne stolice, tehnike dvije stolice, proces, perspektiva psihoterapeuta, perspektiva klijenta
(empty chair technique, two chair technique, process, psychotherapist’s perspective, client’s perspective)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je opisati tehniku prazne stolice i proces unutar tehnike iz perspektive psihoterapeuta i klijenta. U istraživanju je sudjelovalo 10 psihoterapeuta i 9 klijenata s kojima su provedeni polustrukturirani dubinski intervjui. Za potrebe istraživanja konstruirane su dvije verzije pitanja prilagođene psihoterapeutima i klijentima. Provedene su dvije odvojene tematske analize za psihoterapeute i klijente. Tematskom analizom podataka psihoterapeuta utvrđeno je šest tematskih područja: Jedna tehnika bezbroj mogućnosti, Susret praznih stolica, Kad se psihoterapeutove i klijentove ruke slože, Pogled unutar psihoterapeuta, Bolje spriječiti nego liječiti i Dvije strane medalje. Tematskom analizom podataka klijenata utvrđeno je šest tematskih područja: Tehnika prazne stolice riječima klijenta, Kad se problem stavi na dvije stolice, Susret praznih stolica, Kad se psihoterapeutove i klijentove ruke slože, Pogled unutar klijenta i Tehnika prazne stolice-mogućnost promjene. Psihoterapeuti su tehniku su najčešće koristili u radu s polaritetima, odnosima s drugom osobom i nedovršenim poslovima. Iz dobivenih rezultata proces unutar tehnike prazne stolice podijeljen je na četiri faze odnosno upoznavanje sa stranama i ulazak u uloge, dijalog strana, razrješenje/nerazrješenje te asimilacija i integracija doživljenog iskustva. Psihoterapeuti i klijenti su izvještavali o širokom rasponu osjećaja i misli koje su im se javljale tijekom procesa te su smatrali da imaju aktivnu ulogu u procesu odnosno da svaka strana na svoj način pomaže da se proces odvije. Nadalje, psihoterapeuti su istaknuli i negativne posljedice tehnike kao što su sram, retraumatizacija, produbljivanje konflikta i gubitak motivacije klijenta. Poznavanje klijenta i postojanje terapijskog odnosa, procjena, praćenje klijenta i prilagođavanje eksperimenta samo su neki od čimbenika koji sprječavaju negativne posljedice tehnike. Naposljetku, i psihoterapeuti i klijenti su smatrali kako je tehnika uspješna, ali da njezina uspješnost ovisi o različitim čimbenicima kao što su vještine i znanja psihoterapeuta te osobine ličnosti i motivacija klijenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA