Pregled bibliografske jedinice broj: 1021453
Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova
Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova, 2019., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1021453 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova
(Individual characteristics and characteristics of depression as a predictors of stigma)
Autori
Štrk, MaRTINA
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2019
Stranica
41
Mentor
Lauri Korajlija, Anita
Ključne riječi
depresija, poslijeporođajna depresija, stavovi, stigma
(depression, postpartum depression, attitudes, stigma)
Sažetak
Depresija je najčešći psihički poremećaj današnjice od kojeg većinom obolijevaju žene. Kod nekih žena depresija se javlja peripartalno te one zadovoljavaju uvjete za dijagnozu poslijeporođajne depresije. Iako je depresija najčešće istraživan poremećaj, depresiji koja se javlja nakon porođaja posvećeno je mnogo manje pažnje te je stoga jedno od nastojanja ovog istraživanja ispitati doprinos poslijeporođajnih simptoma u formiranju stavova o depresiji. Cilj provedbe ovog istraživanja bio je doprinijeti razumijevanju stavova javnosti prema oboljelima, ispitujući ne samo individualne karakteristike sudionika, već i karakteristike pojave depresivnih simptoma na dimenzijama stavova doprinos društvu, ozbiljnost, privlačenje pažnje i socijalna distanca. Podaci za istraživanje prikupljeni su online anketnim upitnikom kojem je pristupilo ukupno 1956 sudionika u dobi od 18 do 68 godina. Analizirane su demografske karakteristike, iskustvo s poremećajem, uzročne atribucije, znanje te kontekst pojave simptoma (vezano uz porođaj ili ne). Provedene hijerarhijske regresijske analize pokazuju da kontekst pojave simptoma ostvaruje značajne doprinose u predviđanju svih dimenzija stavova osim ozbiljnosti. Ako se depresivni simptomi jave nakon porođaja postoji bolja procjena društvenih doprinosa oboljelih žena, manje izražena socijalna distanca, ali izraženije tumačenje simptoma kao privlačenja pažnje. Demografske karakteristike većinom nisu značajno pridonijele predviđanju stavova, osim spola koji je na svim dimenzijama ostvario značajne doprinose. Najveće doprinose imale su uzročne atribucije koje na svim dimenzijama ostvaruju doprinos u istom smjeru. Muškarci više stigmatiziraju od žena, a depresija je na svim dimenzijama više stigmatizirana ako su njezini simptomi percipirani kao internalno uzrokovani, doživljeni kao nepromjenjivi te pod kontrolom oboljele osobe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija