Naslov
Primjena satelitskih geodetskih metoda za određivanje promjene debljine ledenjaka
(Application of satellite geodetic methods for determination of ice thickness changes)

Autori
Bukač, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.09

Godina
2019

Stranica
74

Mentor
Bašić, Tomislav ; Grgić, Marijan

Ključne riječi
daljinska istraživanja, GRACE, ICESat, ICESat-2, laserska altimetrija, ledeni pokrovi, satelitska gravimetrija, satelitska opažanja
(GRACE, ICESat, ICESat-2, ice sheets, laser altimetry, remote sensing, satellite gravimetry, satellite observations)

Sažetak
Ledenjaci zauzimaju jednu desetinu ukupne površine Zemlje i predstavljaju dinamičku komponentu klimatskog sustava osjetljivu na promjene uzrokovane atmosferskim čimbenicima. Zbog nepristupačnog okoliša i oštre klime, promjene ledenjaka najučinkovitije se opažaju satelitskim metodama, neposredno satelitskom laserskom altimetrijom, te posredno satelitskim gradiometrijskim opažanjima i satelitskom radarskom altimetrijom. U ovom radu prikazan je pregled dosadašnjih istraživanja na Grenlandu upotrebom navedenih metoda, istražene su mogućnosti određivanja promjena ledenjaka prvenstveno misijama laserske altimetrije te su dobiveni rezultati uspoređeni s mjerenjima ostalih satelitskih geodetskih metoda. Za potrebe istraživanja preuzeti su, analizirani te obrađeni podaci satelitskih laserskih altimetarskih misija ICESat (2003. – 2009.) i ICESat-2 (2018. –) koji su uspoređeni s mjesečnim varijacijama Zemljinih masa dobivenim iz GRACE satelitskih gravimetrijskih opažanja. Primjenom satelitskih podataka izračunate su promjene visine ledenjaka na Grenlandu od 2003. godine te je izračunat model visina Grenlanda. Rezultati upućuju na godišnje promjene visine ledenjaka u iznosu od nekoliko centimetara do 2 metra, ovisno o položaju na otoku. Južnija obalna područja pokazuju veće vrijednosti gubitka masa, dok sjeverna područja na većim nadmorskim visinama ukazuju na akumulaciju masa. Izrađen je i prikaz nagiba terena Grenlanda koji pokazuje da je većina otoka poprilično ravna, osim obalnih dijelova na kojima dominiraju stijene. Posebno je izrađen prikaz visina za područje Jakobshavn glečera na zapadnoj obali koji slovi kao najveći izlazni glečer na otoku. Uspoređeni su podaci ICESat i ICESat-2 misija te je zaključeno da se dogodio porast visine glečera u rasponu od nekoliko 20 centimetara do 3 metra tijekom razdoblja od desetak godina. Također, korišteni su podaci radarske altimetrije te su analizirane anomalije razine mora na području oko Grenlanda u razdoblju između 1992. i 2018. godine. Na sjeverozapadnoj obali otoka uočava se blagi trend pada vrijednosti anomalija razine mora. Na južnim i sjeveroistočnim dijelovima pojavljuje se trend porasta, međutim vrijednosti ne prelaze ±20 centimetara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika, Geodezija

POVEZANOST RADA