Naslov
Struktura sastojine velelisne lipe i tise (As. Tilio platyphylli-Taxetum Glavač 1959) u šumskom predjelu Horvatove stube na Medvednici
(The structure of the stand of large-leaved lime and yew (As. Tilio platyphylli-Taxetum Glavač 1959) in the forest area of Horvatove Stube on Mount Medvednica)

Autori
Lepur, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2019

Stranica
30

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Lipovo-tisova šuma, strukturne značajke, tisa, velelisna lipa, Medvednica
(Large-leaved lime and yew forest, structural properties, yew, large-leaved lime, Medvednica)

Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su: 1. analizirati i usporediti strukturne značajke sastojina po pokusnim plohama ; 2. zaključiti o stanju strukture te predložiti potrebne šumskouzgojne radove.Istraživanje je obavljeno na pokusnim plohama postavljenima u šumskom predjelu Horvatove stube na Medvednici. Prva ploha postavljena je u 9b odsjeku, sjeverno od Horvatovih stuba. Jednom stranicom se naslanja na planinarsku stazu. Ta ploha predstavlja optimalnu fazu sindinamskog razvoja lipovo-tisove šume odnosno šumske zajednice Tilio-Taxetum. Druga ploha je postavljena u odsjeku 5b, neposredno iznad Horvatovih stuba. Ona predstavlja terminalnu fazu razvoja lipovo-tisove šume.Velelisna lipa prevladava u broju stabala i volumenu po hektaru, dok je tisa prisutna u pomoćnom dijelu sastojine te rijetko u nuzgrednoj etaži proizvodnog dijela. Druge značajne vrste drveća su mukinja (Sorbus aria) i crni jasen (Fraxinus ornus), a u terminalnoj fazi razvoja obična jela (Abies alba) i bukva (Fagus sylvatica). Iako su sastojine visokog uzgojnog oblika, prisutne su i skupine stabala lipe i mukinje koje su iz panja. Kako se na ovom lokalitetu nije gospodarilo, možemo zaključiti da su stabla iz panja nastala kad su stara stabla odumrla ili bila srušena zbog prirodnih nepogoda. Sklop i oblik sklopa razlikuju se ovisno o sindinamskoj fazi razvoja. U optimalnoj fazi koju predstavlja ploha 1, zajednica lipe i tise ima prekinut sklop vertikalnog oblika. U terminalnoj fazi na plohi 2, sklop je potpun do prekinut te poprima preborni oblik s izraženim pomlađivanjem obične jele. Vidljivo je da se sindinamski razvoj ove zajednice na Medvednici kreće prema klimazonalnoj šumi jele i bukve. Kada bismo to željeli, bilo bi moguće prevesti lipovo-tisove šume u jelovo-bukove, barem na lokalitetrima gdje je zajednica u terminalnoj fazi. Međutim, ova je zajednica iznimno rijetka i znanstveno zanimljiva te jedno od posljednjih staništa tise. Sastojine zajednice Tilio-taxetum treba ili potpuno izdvojiti iz gospodarenja i prepustiti prirodnom razvoju, ili s njima oprezno gospodariti tako da se održi stabilnost i jedinstven sastav vrsta. Preborno gospodarenje bilo bi primjereno samo za sastojine u terminalnoj fazi razvoja. U optimalnoj fazi nema obične jele u sastavu vrsta, a i oblik sklopa te raspored po etažama upućuju na regularno gospodarenje. Određivanje etata za lipovo-tisovu šumu metodom po Klepcu nikako nije primjereno, jer su računski dobiveni intenziteti preborne sječe preveliki te iznad zakonske granice. Da bi se pronašao prikladan model računanja etata, bit će potrebna dodatna istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA