Pregled bibliografske jedinice broj: 1020651
Raznolikost zooplanktona kao pokazatelj ekološkog stanja jadranskih lokvi
Raznolikost zooplanktona kao pokazatelj ekološkog stanja jadranskih lokvi, 2019., diplomski rad, diplomski, PMF, Zagreb
CROSBI ID: 1020651 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raznolikost zooplanktona kao pokazatelj ekološkog stanja jadranskih lokvi
(Zooplankton diversity as indicator of ecological status of Adriatic ponds)
Autori
Fiorentin, Claudia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
PMF
Mjesto
Zagreb
Datum
17.09
Godina
2019
Stranica
41
Mentor
Špoljar, Maria
Neposredni voditelj
Dražina, Tvrtko
Ključne riječi
kolnjaci/rašljoticalci/veslonošci/makrofiti/predacija
(rotifers/cladocerans/copepods/macrophytes/predation)
Sažetak
Mediteranske lokve su plitka vodena tijela koja često presušuju. U prošlosti su bile bitan izvor vode, a danas su izložene različitim negativnim antropogenim utjecajima. Zooplanktonski organizmi značajno pridonose bioraznolikosti lokvi, a ujedno su relevantni pokazatelji ekološkog stanja. Ciljevi ovog rada bili su utvrditi: (i) brojnosti i raznolikost zooplanktona te dominantne vrste i njihovu ekološku ulogu ; (ii) utjecaj okolišnih čimbenika i predacije na sastav zooplanktona te (iii) povezanost funkcionalnih obilježja zooplanktona i ekološkog stanja kao osnova prijedloga mjera upravljanja i očuvanja jadranskih lokvi. U deset lokvi determinirano je 57 zooplanktonskih vrsta, a kolnjaci su dominirali sa 40 vrsta. Rezultati ukazuju da je na sastav zooplanktona značajno utjecala kompleksnost habitusa makrofita te ribe kao vizualni predatori. Zooplankton lokvi sa sumberznim makrofitima, bez riba, obilježavala je veća brojnost i raznolikost, te vrlo dobro ekološko stanje s većim udjelom planktonskih rakova. U lokvama dobrog ekološkog stanja s dominacijom kolnjaka, bile su prisutne ribe te pokrovnost emerznim i flotantnim makrofitima. Mala brojnost i raznolikost zooplanktona obilježavala je lokve umjereno promijenjenog ekološkog stanja s malom pokrovnošću makrofitima. Antropogeni utjecaji na mediteranske lokve iziskuju sustavno upravljanje i očuvanje lokvi kako bi se umanjili negativni utjecaji i obnovile njihove ekološke funkcije te očuvala bioraznolikost. Mediterranean ponds are shallow water bodies and often temporary. In the past, they were important sources of water, and recently are exposed to various negative anthropogenic impacts. Zooplankton organisms contribute significantly to pond biodiversity and are relevant indicators of ecological status. The objectives of this study were to establish: (i) the abundance and diversity of zooplankton and the ecological role of dominant species ; (ii) the influence of environmental factors and predation on zooplankton composition ; and (iii) the correlation of zooplankton functional traits and ecological status as basis for the proposal of management and conservation of Adriatic ponds. Among 57 zooplankton species, rotifers dominated with 40 species. The results indicate the zooplankton composition was significantly influenced by complexity of the macrophytes and fish predation. Zooplankton in ponds with submerged macrophytes, without fish, were characterized by high abundance and diversity in very good ecological status and higher ratio of planktonic crustaceans. In ponds of good ecological status with dominance of rotifers, fish were present, and coverage of emergent and flotant macrophytes. The low abundance and diversity of zooplankton marked ponds of moderately altered ecological status with scarce macrophyte coverage. Anthropogenic impacts on Mediterranean ponds require systematic management and conservation to minimize adverse impacts and restore their ecological functions and preserve biodiversity.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb