Pregled bibliografske jedinice broj: 1020524
Ekspertiza i razvoj hrvatske politike mentalnog zdravlja: percepcija stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja
Ekspertiza i razvoj hrvatske politike mentalnog zdravlja: percepcija stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja // Socijalna psihijatrija, 46 (2018), 4; 343-371 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1020524 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekspertiza i razvoj hrvatske politike mentalnog zdravlja: percepcija stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja
(Expertize and Development of Croatian Mental Health Policy: The perception of Mental Health Professionals)
Autori
Novak, Miranda ; Petek, Ana
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 46
(2018), 4;
343-371
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Politika mentalnog zdravlja ; Ekspertiza ; Prijenos znanja ; Proces stvaranja javnih politika ; Promocija mentalnog zdravlja
(Mental health policy, expertise, knowledge translation, public policy process, mental health promotion)
Sažetak
Prethodna su istraživanja pokazala da hrvatska politika mentalnog zdravlja nije politički prioritet, da joj nedostaje interdisciplinarnosti, međusektorske suradnje i holističkog pristupa. Slijedeći pretpostavku da je jedan od glavnih razloga za takvo polazište niska razina korištenja znanja pri stvaranju politike mentalnog zdravlja, ova studija pokušala je ispitati ulogu ekspertize i prijenosa znanja u razvoju hrvatske politike mentalnog zdravlja. Istraživanje je provedeno metodom snowball u proljeće 2018., obuhvatilo je 124 sudionika, stručnjaka iz različitih ustanova koje se bave mentalnim zdravljem. Za potrebe ove studije razvijen je upitnik „Razvoj hrvatske politike mentalnog zdravlja“. Prikupljeni kvalitativni i kvantitativni podatci pokazali su da stručnjaci iz sektora mentalnog zdravlja kreiranje politike u svome polju opisuju kao nekvalitetno i u ovisnosti o visokim vladinim tijelima kojima upravlja politička elita nezainteresirana za mentalno zdravlje. Podatci također pokazuju da stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja o poboljšanju politike mentalnog zdravlja razmišljaju u skladu s međunarodnim smjernicama. Pa ipak, sebe rijetko smatraju aktivnim činiteljima u procesu kreiranja politike. To nas vodi zaključku da stručnjaci trebaju podršku za umrežavanje, udruživanje radi zagovaranja i bolje međusektorske odnose kako bi utjecali na političku volju.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Politologija, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus