Pregled bibliografske jedinice broj: 1020172
Šalom na rub pameti (mogući Krležin utjecaj na Kunderu - komparacija romana "Na rubu pameti" i "Šala")
Šalom na rub pameti (mogući Krležin utjecaj na Kunderu - komparacija romana "Na rubu pameti" i "Šala") // Zadarski filološki dani IV / Rafaela Božić, Slavomir Sambunjak (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013. str. 583-596 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1020172 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šalom na rub pameti (mogući Krležin utjecaj na Kunderu - komparacija romana "Na rubu pameti" i "Šala")
(With joke on the edge of sense (possible Krleža's inluence on Kundera - comparison novels "Na rubu pameti" and "Šala")
Autori
Rabadan-Zekić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani IV
/ Rafaela Božić, Slavomir Sambunjak - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2013, 583-596
Skup
Međunarodni znanstveni skup Zadarski filološki dani IV
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 30.09.2011. - 01.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
autobiografizam, diskurzivna formacija, groteska, ironija, Krleža, Kundera, motiv maski, motiv samoubojstva, naturalizam
(autobiographism, discursiv formation, grotesque, irony, Krleža, mask motif, suicide motif, naturalism)
Sažetak
U radu se ukazuje na moguće utjecaje Krležina romana Na rubu pameti (1938.) na Kunderin roman Šala (1967.). Roman Na rubu pameti preveo je na češki jezik Dušan Karpatsky 1964. te je Krleža romanom stekao veliku popularnost u Češkoj. Oba pripovjedna teksta ideološki su organizirana, budući da jedno apstraktno pravilo, jedna ideja dovodi do različitih peripetija (Todorov) pri čemu ideološki imperativi upravljaju zbivanjima u narativnom svijetu. Prema Kramariću diskurzivna/govorna formacija sastavni je dio ideološke formacije, a svaka ideološka formacija dopušta samo jedan govor – onaj vladajuće ideologije. Diskurzivna formacija Kunderina lika koja se ne uklapa u sastavni dio ideološke formacije postaje, baš kao kod Krleže, inicijator razvoja radnje. Raskid odnosa s komunističkim partijom autobiografska je okosnica nastanka obaju romana. U radu će se ukazati i na ostale elemente poveznice dvaju romana (motiv maski, prikaz vjere i bezboštva, ironijski kod pripovijedanja, naturalističko groteskne prikaze te motiv samoubojstva).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
