Pregled bibliografske jedinice broj: 1019935
Psihosocijalni prediktori internetskog pretraživanja simptoma
Psihosocijalni prediktori internetskog pretraživanja simptoma, 2016., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 1019935 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihosocijalni prediktori internetskog pretraživanja simptoma
(Psychosocial predictors of health information seeking behaviour)
Autori
Jakiša, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
11.07
Godina
2016
Stranica
54
Mentor
Lauri Korajlija, Anita
Ključne riječi
internetsko pretraživanje simptoma, cyberhondrija, osobine ličnosti, povijesti bolesti
(cyberchondria, personality, medical history)
Sažetak
Cilj ovog rada bio je provjeriti faktorsku strukturu hrvatske verzije Ljestvice izraženosti cyberhondrije, utvrditi postoji li razlika u izraženosti cyberhondrije s obzirom na spol, dob, obrazovanje, veličinu mjesta, bračni status i povijest bolesti, te koliko osobine ličnosti doprinose objašnjavanju dimenzija cyberhondrije. U istraživanju je sudjelovalo 462 muških i ženskih sudionika u dobi od 18 do 64 godine, koji su ispunili hrvatsku verziju Ljestvice izraženosti cyberhondrije (CSS), Skraćeni inventar Velikih pet (BFI-10) te mjeru osobne i obiteljske povijesti bolesti. Podaci su prikupljeni pomoću online upitnika izrađenog na stranici Survey Gizmo, koji je proslijeđen sudionicima putem društvenih mreža, mailing lista i internetskog portala forum.hr. Rezultati istraživanja pokazuju kako nije potvrđena petfaktorska struktura Ljestvice izraženosti cyberhondrije, te su zadržana samo četiri faktora (Pretjerivanje , Kompulzivnost, Drugo mišljenje, Rastresenost). Žene, osobe liječene tijekom života/u posljednjih pet godine , oni čija bolest spada u kategoriju psihičke ili tjelesne bolesti te osobe s izraženim Neuroticizmom i Ugodnošću su skloniji Pretjerivanju prilikom pretraživanja. Kompulzivnost je izraženija kod neurotičnih osoba te onih koji su bolovali tijekom života, dok Drugo mišljenje češće traže osobe koje su se liječile od ozbiljnije bolesti tijekom života/u posljednjih pet godina i pojedinci s psihičkim poremećajima. Rastresenosti (negativnim emocijama pri pretraživanju) su sklonije osobe s izraženim Neuroticizmom. Model od pet osobina ličnosti (Ekstraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Neuroticizam, Otvorenost) objašnjava vrlo malu količinu varijance dimenzija Pretjerivanje (4%), Kompulzivnost (6%) i Rastresenost (9%), a njihovim značajnim prediktorima su se pokazale dimenzije ličnosti Ugodnost i Neuroticizam. Navedeni rezultati su djelomično u skladu s očekivanjima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Anita Lauri Korajlija
(mentor)