Pregled bibliografske jedinice broj: 1019426
Povezanost motivacijskih uvjerenja sa strategijama učenja i uključenosti učenika u učenje i nastavu biologije
Povezanost motivacijskih uvjerenja sa strategijama učenja i uključenosti učenika u učenje i nastavu biologije, 2019., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 1019426 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost motivacijskih uvjerenja sa strategijama učenja i uključenosti učenika u učenje i nastavu biologije
(The relationship between motivational beliefs, learning strategies and student engagement in biology)
Autori
Kotarski, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
09.09
Godina
2019
Stranica
37
Mentor
Brajša-Žganec, Andreja
Ključne riječi
motivacijska uvjerenja, uključenost u nastavu, strategije učenja, biologija
(motivational beliefs, student engagement, learning strategies, biology)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos motivacijskih uvjerenja (samoefikasnost i subjektivna vrijednost) sa strategijama učenja i uključenošću učenika u učenje i nastavu biologije. U istraživanju je sudjelovalo 199 učenika drugih i trećih razreda triju općih gimnazija s područja Krapinsko-zagorske županije. Podaci su prikupljani odlaskom u svaku gimnaziju gdje su učenici ispunjavali upitnik koji je sadržavao četiri mjerna instrumenta: Skalu samoefikasnosti, Skalu subjektivnih vrijednosti, Skalu uključenosti u nastavu biologije i Skalu strategija učenja te su prikupljeni i neki sociodemografski podaci. Korišteni skup prediktorskih varijabli (spol, dob, prosjek ocjena na kraju prošle školske godine, samoefikasnost i subjektivna vrijednost) objasnio je tek dio varijance kriterijskih varijabli, a prema rezultatima hijerarhijske regresijske analize to je 23.7% varijance bihevioralne i 40.9% kognitivne uključenosti, 26% varijance strategija (meta)kognitivne kontrole tijeka, 22.4% varijance dubokog kognitivnog procesiranja i 25.9% varijance površinskog kognitivnog procesiranja. Rezultati pokazuju kako je subjektivna vrijednost najznačajniji samostalni prediktor bihevioralne i kognitivne uključenosti te strategija dubokog kognitivnog procesiranja. Za strategije ciklusa (meta)kognitivne kontrole učenja kao najznačajniji samostalni prediktor pokazao se spol, a za strategije površinskog kognitivnog procesiranja prosjek ocjena na kraju prošle školske godine. Iako je prema prethodnim istraživanjima očekivano da će samoefikasnost biti značajan prediktor za sve kriterijske varijable, prema rezultatima je pokazano da je važan prediktor samo strategija površinskog kognitivnog procesiranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
