Naslov
POTENCIJAL PRIRODNOG PLINA IZ ŠEJLOVA
(SHALE GAS POTENTIAL)

Autori
Antolić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2017

Stranica
28

Mentor
Saftić, Bruno

Ključne riječi
šejl, nekonvencionalna ležišta ugljikovodika, hidrauličko frakturiranje, onečišćenje okoliša, energetska neovisnost, Panonski bazen, Dravska potolina
(shale, unconventional oil and gas resources, hydraulic fracking, environmental polution, energy supply, Pannonian basin, Drava depression)

Sažetak
Ležišta prirodnog plina u šejlovima smatraju se nekonvencionalnim ležištima ugljikovodika zato što se ne može isplativo proizvoditi plin bez uporabe tehnologija hidrauličnog frakturiranja i horizontalnog bušenja. Šejlovi su glinovite stijene male propusnosti (oko 0, 001mD ) i predstavljaju najzastupljenije stijene u Zemljinoj kori. Tehnologijom hidrauličnog frakturiranja u stijenu se pod velikim tlakom utiskuje fluid kojim se stvaraju pukotine u stijeni kroz koje je moguća migracija plina prema bušotini. Fluid za frakturiranje se sastoji od 90% vode, 9% pijeska i 1% kemikalija i aditiva. Nakon prestanka utiskivanja kada se tlak smanji, pukotine u stijenama se zatvaraju te se zbog toga koriste podupirači kako bi održali pukotine stalno otvorenim. Povećanje efikasnosti bušotine postiže se i horizontalnim usmjerenjem bušotine, paralelno sa slojevima stijena. Prilikom eksploatacije plina iz šejlova mogući su brojni izvori onečišćenja okoliša. Stvaranje opsežne mreže pukotina u stijenama male propusnosti metodom hidrauličkog frakturiranja zahtijeva velike količine vode. Problemi nastaju kada se iskorišteni fluid za frakturiranje vrati na površinu. Tada taj fluid treba pravilno uskladištiti. Također, moguća su i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Ova metoda osim rizika za vode predstavlja i opasnost za zrak, tlo, ali i opasnost od potresa koji nastaju kao posljedica induciranih seizmičkih poremećaja. Ležišta prirodnog plina u šejlovima kao alternativni izvor ugljikovodika u budućnosti bi mogla postati vrlo značajna. Jedan od razloga je činjenica da se rezerve fosilnih goriva smanjuju i da će biti potrebi novi izvori ugljikovodika. Drugi razlog leži u činjenici da je plin najčišće fosilno gorivo i njegovom upotrebom smanjuje se zagađenje atmosfere. Plina u nekonvencionalnim ležištima ima i u Hrvatskoj. Tvrtka INA d.d. provodi istraživanja u hrvatskom djelu Panonskog bazena kako bi utvrdila njegove količine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Napomena
Iako se to ne vidi iz naslova, rad sadrži pregled potencijala nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

POVEZANOST RADA