Naslov
Nova koncepcija geotektonike Dinarida
(A new concept of geotectonics of the Dinarides)

Autori
Pavić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički

Mjesto
Zagreb

Datum
09.09

Godina
2019

Stranica
22

Mentor
Bucković, Damir

Ključne riječi
Dinaridi, geotektonika, Adriatik, Epiadriatik, Dinarik, Supradinarik
(Dinarides, geotectonics, Adriatic, Epiadriatic, Dinaric, Supradinaric)

Sažetak
U okviru Vanjskih Dinarida razlikuju se (Herak, 1986) ovi paleografski i strukturni dijelovi: Jadranska platforma (strukturno: Adriatik), Međuplatformski pelagički pojas (strukturno: Epiadriatik) i Dinarska platforma (strukturno: Dinarik). Adrijatik ima značajke karbonatne platforme, a zauzima dio jadranskog prostora i obale s otocima. U građi prevladavaju plitkovodni mezozojski i paleogenski karbonati (vapnenci i dolomiti) i klastiti (fliš i prominske naslage). Promjene u starosti fliša i neki izolirani tragovi sedimenata dubljeg mora upućuju na mogućnost negdašnje povezanosti Adrijatika sa susjednim morskim prostorom (međuplatformskim pelagičkim pojasom) koji je vjerojatno imao isto pružanje. Epiadrijatik ima značajke međuplatformske brazde, a predstavlja kontinuirani pojas koji se ispod Dinarskih navlaka proteže u obalnom području od Budve u Crnoj Gori do Tolmina u Sloveniji. Dokazi za tvrdnju o kontinuitetu Epiadrijatika u kojem prevladavaju facijesi dubljeg mora i fliš, nalaze se u izoliranim tektonskim oknima odnosno prodorima nepravilne rasprostranjenosti te geotektonske cjeline u čitavom području Dinarika. Slijedom tih pojava zaključeno je da su naslage Epiadrijatika subducirane pod Dinarik, i to u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu. Prošlost Dinarika može se pratiti od paleozoika. Tijekom mezozoika Dinarik ima značajke karbonatne platforme, smještene između mobilnih pojasa Epiadrijatika i Supradinarika. Mezozojski sedimenti su predstavljeni plitkomorskim karbonatima i svjedoče o plitkovodnim okolišima (dahštajnski vapnenci, hauptdolomiti, rudistni vapnenci, itd.). Sjeveroistočna granica sa Supradinarikom obilježena je transgresivnim naslagama fliša, dok je jugozapadna, prema Adrijatiku, dosta nejasna zbog istovrsnih naslaga koje ih izgrađuju. Ipak, i ona je određena temeljem pojava poput stratigrafskih praznina, breča, boksita i kaotičnih Jelar naslaga u Dinariku, koje odgovaraju Promina naslagama Adrijatika. S obzirom na položaj između dva mobilna pojasa, strukture u Dinariku su veoma složene, pa je Herak (1991. i 1995) u tom području odvojio tri specifična područja: visokokrško navlačno područje s tektonskim oknima Adrijatika i Epiadrijatika, područje navlačnih odnosa u samom Dinariku i područje unutarnjih alohtonih jedinica s rubnim navlačnim elementima Supradinarika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA