ࡱ> M >bjbj== bWWl(((pP  8,T Zx("YYYXXXXXXX$\  _(Xy YUYYY(X*Z***Y X*YX**0 {R/r nWl J$ YL VbnWZ0Z Wb_*"_nW* Informacijska znanost i izvjesnice Prilozi razumijevanju teorijskih odrednica znanja, obavijesti i izvjesnica u informacijskoj znanosti Uvod: da li su izvjesnice predmet informacijske znanosti? U svijetu suverenih nacija i meunarodnih odnosa, obavijest je klju ni a esto i presudni element nacionalne snage. Jednako tako, u svijetu globalne ekonomije i svjetskog tr~iata, obavijesti su presudna snaga multinacionalnih i nacionalnih kompanija, i pretpostavka njihova rasta, dominacije i opstanka. Obavijesti su vitalne a esto i presudne za donoaenje odluka od nacionalnog interesa, kao i za donoaenje poslovnih odluka nacionalnih i multinacionalnih kompanija. Takve obavijesti od interesa za donoaenje nacionalnih odluka zovu se izvjesnice1. Izvjesnice su obavijesti do kojih se doalo planskim prikupljanjem i vrednovanjem; izvjesnice slu~e kao podloga za donoaenje odluka kojima se atiti i unapreuje obrambena, vanjska ili gospodarska politika. Kao i kod svih temeljnih pojmova nema suglasnosti oko jedne definice izvjesnica. Zato navodimo nekoliko naj eae citiranih definicija: (1)  Izvjesnica je proizvod prikupljanja, obrade, integriranja, analize i interpretacije dostupnih obavijesti o stranim zemljama (Ministarstvo obrane SAD-a., sli no i Leo D. Carl, 1990). (2)  Izvjesnice su tajne obavijesti o sadaanjem ili potencijalnom protivniku (neprijateljskim zemljama) - izravniji izvod prethodne definicije (American Heritage Dictionary). (3) Ukazom Predsjednika SAD odreena je priroda izvjesnica: "Osigurati Predsjedniku ... nu~ne obavijesti temeljem kojih mo~e donositi odluke koje se ti u voenja i razvoja vanjske, obrambene i gospodarske politike, te zaatite nacionalnih interesa SAD od vanjskih sigurnosnih ugroza , Executive Order No. 12333, 4 prosinac, 1981. (4)  Izvjesnice  obavijesti oblikovanje za djelovanje , Robert Bowie, prema A. Kovacz, str. 145. (5) izvjesnice su  rezultat preradbe obavijesti ljudskim tuma enjem u oblik pogodan za odlu ivanje i djelovanje , David Skyrme (1995). Veina dosadaanjih definicija izvjesnica mogu se podvesti pod narednu, pa emo se njome slu~iti kao dobrom podlogom za daljnu raspravu: (6)  Uradak koji je u inak prikupljanja, obrade, raa lambe, povezivanja, vrednovanja i tuma enja raspolo~ivih obavijesti ato se odnose na strane zemlje ili podru ja. injenica je da se u svim definicijama izvjesnica definira kao vrsta obavijesti. Naglaaava se takoer da se izvjesnica razlikuje od obavijesti i izvjeatajnog podatka; obavijest je nevrednovana graa svake vrste. Izvjeatajni podatak je obavijest prikupljena izvjeatajnim djelovanjem ali koja joa nije obraena a mo~e biti od vrijednosti u izradi izvjesnica. Kao teorijski i prakti ni problem postavlja se pitanje: prvo, odnosa izmeu obavijesti i izvjesnica; drugo, pitanje odnosa informacijske znanosti i izvjesnica. Da li su izvjesnice i izvjetajna djelatnost predmet i problem informacijske znanosti ili ne? Ako ne, zato ne kada se izvjesnice definiraju kao obavijest i znanje. Ako da, zato se informacijska znanost ne bavi i teorijskim problemima izvjesnica i izvjetajne djelatnosti? Naaa je namjera u onom radu istra~iti odnos izmeu obavijesti i izvjesnica, prvenstveno teorijske odrednice izvjesnica, a potom odgovoriti na drugo pitanje - pitanje o odnosu informacijske znanosti i izvjesnica. O terminologiji i definiciji izvjesnica Termin intelligence rabi se u engleskom jeziku za uradak koji je u inak prikupljanja, obrade, raa lambe, povezivanja, vrednovanja i tuma enja raspolo~ivih obavijesti ato se odnose na strane zemlje ili podru ja. Ali, izraz intelligence ne ozna ava samo rezultat spoznaje i prikupljeno znanje o protivniku, ve pretpostavlja i samu djelatnost prikupljanja (intelligence activities), te slu~be koje se bave prikupljanjem obavijesti (intelligence agencies, intelligence services). U hrvatskom jeziku ne postoji standardizirana ili jednozna na uporaba ovih termina. Rabe se kao sinonimi izrazi obavjeatajna slu~ba ili izvjeatajna slu~ba, obavjeatajna ili izvjeatajna djelatnost. Sam pak uradak izvjeatajnog djelovanja naziva se: informacija, obavijest, obavjeatajni podatak, obavjeatajna informacija, obavjeatajno saznanje, obavjeatajno izvjeae. Uratke izvjeatajnih slu~bi i izvjeatajnog djelovanja nazivati obavijestima ili informacijama nije prihvatljivo jer su obavijesti tek  sirova graa a ne rezultat i u inak izvjeatajne raa lambe i izvjeatajnog vrednovanja. Naime, obavijesti sadr~e podatke koji mogu biti uporabljeni u proizvodnji intelligence-a. Izvjesnica se razlikuje od obavijesti i izvjeatajnog podatka; obavijest je nevrednovana graa svake vrste. Izvjeatajni podatak je obavijest prikupljena izvjeatajnim djelovanjem ali koja joa nije obraena a mo~e biti od vrijednosti u izradi izvjesnica. Problem s izrazima: obavjeatajni podatak, obavjeatajna informacija, obavjeatajno saznanje, obavjeatajno izvjeae - nije niata manje nego je joa i vei. Pridjev obavjeatajni ima svoje porijeklo u glagolu obavjeatavati, i potvrde u imenicama obavjeatenje, obavjeatajac, obavjeatajka. U hrvatskom postoji pak i semanti ka i uporabna razlika izmeu termina obavjeaivati i izvjeaivati. Glagol obavijestiti koristi se u zna enju: informirati koga, upoznati koga s im; dati, poslati obavijest o kome ili emu. Izvijestiti koristi se u zna enju: podnijeti izvjeataj u sreenom i slu~benom obliku, upoznati s injenicama (Ani, 1998). Izvjeatajne slu~be bave se izvjeatajnom djelatnoau i one  podnose izvjeaa u sreenom i slu~benom obliku . Dakle, one izvjeauju  upoznaju s injenicama . Rezultat izvjeatajnog procesa, dokument kojim se izvjeauje jest izvjesnica. Izraz izvjesnica nije kovanica, on ima svoju potvrdu u hrvatskom jeziku i hrvatskim rje nicima (vidi D. Par i, 1901/1995). Korijen rije i iz-vijest-nica jest vijest, a sa prefiksom iz-vijest- upu uje na zna enje izvijestiti. Nastavak  nica staroslavenski je sufuks, ozna ava  mjesto gdje se ato nalazi ili radi (Skok, sv.2, 1972), odnosno iz-vjest-nica bio bi dokument (pri-kaz) na kojem se nalazi iz-vjeae, po svojoj formi jednak izrazima domov-nica, putov-nica, ulaz-nica, iskaz-nica, po-vijes(t)-nica itd. Izvjesnica je uradak ili saznanje ato nastaje u kru~nom izvjeatajnom procesu. Tri su sastavnice presudne za nastanak izvjesnica: izvjeatajna djelatnost (djelovanje na prikupljanju, vrednovanju, istra~ivanju, raa lambi i prikazu izvjesnica). izvjeatajne slu~be (organizacije, ustanove, slu~be i ljudi koji tragaju za odreenom vrstom znanja), izvjesnice (vrednovane obavijesti, tj. nova saznanja ato ih korisnici moraju imati radi donoaenja mjerodavnih odluka). Zato zagovaramo da se za engleske izraze: intelligence, intelligence services i intelligence activities, rabe dosljedno hrvatski ekvivalenti: izvjesnice, izvjeatajne slu~be, izvjeatajna djelatnost. Znanje za akciju  epistemoloake odrednice 3.1 Izvjeatajni krug Izvjesnice nastaju planskim i sustavnim djelovanjem izvjeatajnih slu~bi i/ili obavjeatajne zajednice. Za razumijevanje prirode izvjesnica va~no je uo iti da planiranju izvjeatajnih aktivnosti predhodi zahtjev za izvjesnicama, i da se temeljem tog zahtjeva odreuju ciljevi izvjeatajne djelatnosti i izrauju planovi za prikupljanje potrebnih informacija. Izvjeatajni ciklus zavraava diseminacijom izvjesnica korisnicima koji izvjesnice koriste za donoaenje poslovnih ili politi kih odluka. Uobi ajeni je slijedei prikaz izvjeatajnog kruga kojim se opisuje postupak prikupljanja obavijesti, stvaranja izvjesnica i njihova uporaba. Postoji obi no pet koraka u tom kru~nom postupku: Planiranje. Ciljeve izvjeatajne djelatnosti odreuju korisnici tako da definiraju svoje potrebe za odreenom vrstom izvjesnica. Na temelju toga izvjeatajne slu~be izrauju planove prikupljanja izvjeatajnih podataka. Planom se osiguravaju potrebna sredstva, izdaju se nalozi, upravama i odjelima se aalju zahtjevi za prikupljanjem obavijesti, te se stalno nadziru postignuti u inci u prikupljanju podataka. Prikupljanje. Sabiranje sirovih podataka od kojih se stvaraju izvjesnice. Postoji mnogo izvora za prikupljanje obavijesti; njihovo prikupljanje mo~e biti javno ili tajno: a) otvoreni izvori kao ato su (strani) radio i televizijski programi, novine, asopisi i knjige (smatra se da daju do 90% podataka); b) tehni ko prikupljanje, od elektroni kog izvianja do satelitskih snimaka, ima va~no mjesto u suvremenoj izvjeatajnoj djelatnosti i osigurava do 10% podataka, c) tajni su izvori agenti koji priskrbljuju obavijesti ato se ne mogu prikupiti na drugi na in (u ukupnoj masi ne ine viae od 1-2% prikupljenih podataka). Obrada. Pretvaranje prikupljenih podataka u oblik pogodan za pripremu gotovih izvjesnica te za pohranjivanje u baze podataka i dokumenata. Obrada takoer obuhvaa raskritbu, tj. dekriptiranje, poruka, prevoenje, tuma enje satelitskih snimaka, smanjivanje i sa~imanje podataka te njihovo pohranjivanje na film ili u digitalni oblik. Proizvodnja. Obavijesti se raa lambom mijenjaju u gotove izvjesnice kroz povezivanje, razlu ivanje, vrednovanje i tuma enje svih raspolo~ivih podataka. Izvjeatajni se uradci pripremaju kao odgovor na poznate ili pretpostavljene potrebe korisnika. Razdioba (diseminacija). Gotovi izvjeatajni uradci (u usmenom, pisanom ili grafi kom obliku) dostavljaju se korisnicima ato je zadnji korak u izvjeatajnom krugu. Gotove izvjesnice podloga su korisnicima za donoaenje odluka, iz kojih pak esto proizlaze novi zahtjevi za izvjeatajnim podacima ime se krug ponovo otvara. 3.2 Izvjesnice: znanje za akciju Izvjesnice ne postoje zbog njih samih. Uporaba izvjesnica nije glavna sastavnica izvjeatajnog kruga, ali je zacijelo glavna pokreta ka snaga izvjeatajnog djelovanja (A. Kovacz, 1997, str. 146). Zakaanjele izvjesnice, ili izvjesnice u vakuumu, su od male ili nikakve vrijednosti (Winn L. Taplin, 1989). Izvjesnica je obavijest oblikovana za akciju (R. Bowie, prema A. Kovacz, 1997, str. 145). Izvjesnica je znanje i predznanje o svijetu oko nas; predigra za odluke i djelovanje politi kih voa ili vojnih zapovjednika, kako bi donijeli odluke ili razmotrili alternativne opcije i ishode (CIA, 1994). Izvjesnice su  .. nu~ne obavijesti na kojima se temelje odluke ato se ti u voenja i razvoja vanjske, obrambene i gospodarske politike (Executive Order No. 12333, 1981). Izvjesnice su preraene obavijesti .. u formi prikladnoj za donoaenje odluka i upravljanje akcijama (David Skyrme, 1995). Klju ne rije i za razumijevanje prirode izvjesnica su odlu ivanje i djelovanje, odnosno odluka i akcija. Izvjesnice su klju ne za odlu ivanje, ali one su presudne za djelovanje, za akciju. Zato se njihova vrijednost ne iscrpljuje samo u komunikacijskoj dimenziji, u procesu odlu ivanja. Izvjesnice trebaju biti relevantne jer se u komunikaciji na njima temelji in prosudbe o prijeporu ili sukobu nacionalnih, politi kih, ili poslovnih interesa. Meutim, izvjesnice trebaju biti i korisne, a ne samo relevantne, jer se na njima temelji: odabir ciljeva akcije, ili nova (bolja) izvedba odabrane politike, prisiljava protivnik da mijenja njegove ciljeve akcije ili se pak umanjuju u inci protivni kih akcija.Vrijednost izvjesnica ne vrednuje se i ne iscrpljuje se u komunikacijskom polju. Zato relevantnost ne mo~e biti klju ni pojam za procjenu izvjesnica. Vrijednost izvjesnica nije samo spoznajna nego i pragmati na. Ona se dokazuje u interakciji, kao prakti na vrijednost jer utje e na promjene ciljeva i tijekove djelovanja sudionika u konfliktnim situacijama. Mo~emo zaklju iti da izvjesnice imaju svoju primjenu u inter-akciji, a kako su sredstvo odlu ivanja i djelovanja bitna im je dimenzija vremenska otvorenost iz sadaanjosti u budunost. Da bi se razumijela priroda izvjesnica potrebno je ras laniti i dvije klju ne sastavnice izvjesnica: akciju i vrijeme. 3.3 Oblici djelovanja i priroda izvjesnica Ako postavimo pitanje o prirodi izvjeatajnog djelovanja dobit emo odgovore na pitanja o metodama i tehnikama izvjeatajnog rad. Meutim, mi ~elimo pitati neato drugo: kako mi djelujemo? Kakva je priroda ljudskog djelovanja i koja je uloga izvjesnica u tom djelovanju? Danas prevladava uvjerenje da je djelovanje ljudi slobodno i u inkovito, i da ljudi sami, barem u teoriji, odreuju svoju sudbinu: politi ku, gospodarsku, socijalnu, povijesnu. Zato se i samo zna enje rije i akcija (djelovanje) poima kao  djelatnost koja se poduzima radi postizanja nekog cilja . Svaka se djelatnost zbiva unutar odreenog podru ja, ili drugim rije ima odreena je granicama svoje prote~nosti. Nije nam od interesa baviti se klasifikacijama i razdiobama ljudskog djelovanja, odnosno, preciznije razdiobama moguih podru ja ljudskog djelovanja. Nas interesira koji sve oblici djelovanja postoje. Preciznije, koji sve oblici prikaza djelovanja postoje kako bismo mogli opisati bilo koje podru je djelovanja. Ili, koji su sastavni dijelovi opisa politi kog, gospodarskog, socijalnog ili povijesnog polja. Da bismo opisali bilo koje od navedenih podru ja moramo prikazati razli ite oblike djelovanja. Preuzet emo tipologiju koju zagovara M. Stanford (1995), i koji smatra da se sva zbivanja mogu svrstati u sljedee etiri kategorije: pojave, dogaaje, ponaaanja i akcije. Najneodreenija sastavnica je pojava  jer ozna ava sve ato se javlja u prirodnoj i socijalnoj sferi. Veina pojava izmi e pa~nji i interesu veine ljudi. Ako pak privu e pa~nju veeg broja ljudi mo~emo je smatrati dogaajem. Dogaaj naj eae ozna ava druatvene a ne prirodne pojave ili niz pojava; dogaaj nema svoju vlastitu dimenziju, on je naprosto ono ato ljudi smatraju dogaajem. U kategoriju dogaaja mo~emo ubrojati i trendove, pokrete i sl. Ponaaanje i akcija (djelovanje) ozna avaju ono ato ljudi ine: ozna avaju ljudske ine, inidbu. Nije jednostavno povu i jasnu granicu izmeu ponaaanja i djelovanja. Pa ipak, ponaaanje izvire iz navika, konvencija, obi aja ili emocija, i mo~e biti razborito u odreenoj situaciji, ali nije nu~no rezultat promialjanja ve tradicije i navika. Akcija je produkt racionalnog mialjenja i svrhovitog djelovanja (M. Stanford, str. 46, 183). Da bismo razumjeli kako djelujemo potrebno je razumijeti prirodu akcije. Racionalna akcija sastoji se od etiri odrednice: prvo, cilja ili svrha akcije; drugo, procjene trenutne situacije; tree, sredstava  pomou kojih ~elimo promijeniti aktualnu situaciju u budue po~eljno stanje stvari; etvrto, su motivi - pogonska snaga koja nas navodi na djelovanje (M. Stanford, str. 176) Zato i prikaz svake akcije, svakog djelovanja, mora sadr~avati slijedee elemente: svrhu  cilj je svake akcije neato postii, obi no promijeniti stanje stvari u svijetu ili polo~aj subjekta u svijetu; odabir svrhe ovisi o prepoznavanju ili opredjeljenju za neku vrijednost. procjenu  postojeeg i ~eljenog stanja; prepoznajemo kontekst akcije. Takva procjena zasniva se na najboljim uvjerenjima initelja u datom trenutku, sredstva  ato ih initelj odabire u svrhu postizanja ~eljenog rezultata, pogon  energija i emocija koja vodi ~eljenu akciju do ostvarenja. Svaki od prva tri elementa trebao bi biti stvar racionalne prosudbe. Prvi i trei element stvar su izbora nositelja akcije. Drugi mora biti hladno i precizno procijenjen. Opasnost je da etvrti element utje e na prosudbu, i zato mora biti kontroliran ali ne i potisnut. No, u konfliktu obje strane donose odluku o svojim akcijama po istom obrascu. To zna i da pravovremeno i potpuno izvjeae o (protivnikovu) djelovanju, odnosno izvjesnica treba sadr~avati prikaz etiri osnovne odrednice svake akcije: cilj akcije, procjenu situacije, sredstva za ostvarenje planiranog cilja i motive za provedbu akcije. Zato potpune i pravovremene izvjesnice o protivni kim akcijama, o protivni kom djelovanju, sastoje se od prikaza slijedeih elemenata: cilja, procjene situacije, sredstava i motiva. Kada znamo odgovore na sva ova etiri elementa, onda mo~emo rei da znamo protivnikove namjere, mogunosti i na ine na koje e ostvarivati svoje ciljeve. Ta saznanja sadr~ana u izvjesnicama, omoguavaju jednoj strani artikulirati i/ili prilagoditi vlastita djelovanja sukladno svojim ciljevima i/ili novim okolnostima. Na osnovi dosadaanje ras lambe mo~emo izvesti slijedee zaklju ke o prirodi izvjesnica: Prema namjeni izvjesnice su obavijesti namijenjene za odlu ivanje i djelovanje. Izvjesnice se sastoje od prikaza elemenata ato odreuju svako djelovanje: cilja akcije, procjene situacije, sredstava i motiva. Zna enje akcije u najveoj je mjeri odreeno onim ato initelj (nositelj akcije) namjerava Zato su prema sadr~aju izvjesnice obavijesti o namjerama protivnika. Iz ove spoznaje mo~e se izvesti i teorijska razlika izmeu obavijesti i izvjesnica. Naime, obavijest se prema meunarodnom standardu definira kao  zna enje koje se pridru~uje podacima uz pomo poznatih konvencija ato se koriste za njihovo interpretiranje (ISO/TC97). Sam pojam zna enja atribut je ne ega ato je u injeno ili re eno. Zna enje imaju djela i rije i, i u velikoj mjeri zna enja su odreena kontekstom. Rekli smo pak da je zna enje akcije, zna enje djelovanja, u najveoj mjeri odreeno namjerama nositelja akcije. Na temelju toga mogue je razlikovati obavijest od izvjesnice na slijedei na in: a) obavijesti su zna enja ato se pridru~uju podacima o inima, djelima i iskazima; b) izvjesnice su zna enja ato se pridru~uje prikazu namjera nositelja akcije. Kako tu granicu nije mogue precizno postaviti to i prema ovom kriteriju postoji preklapanje izmeu obavijesti i izvjesnica. Ali ipak nudi kriterij za njihovo razlikovanje. 3.4 Vremenska odrednica izvjesnica Na shemi br. 1. prikazali smo formalne razlike, odnosno, formalne odnose izmeu obavijesti i izvjesnica. U prethodnoj smo pak to ci (3.3) ukazali na sadr~ajnu razliku izmeu obavijesti i izvjesnica: izvjesnice prikazuju namjere sudionika i nositelja akcija, a obavijesti su zna enja koja pridajemo inima, djelima, iskazima. Pod namjerama nositelja akcija mislimo na ciljeve, motive, procjenu situacije, i uporabu sredstava  dakle na sve one bitne odrednice svakog djelovanja. Kada akcija po inje i kada zavraava? Koje je vrijeme djelovanja? Ne mo~emo djelovati u proalosti, a vjerojatno ni na proalost. Djelujemo u sadaanjosti i planiramo svoje djelovanje u neposrednoj budunosti. Djelovanje je proces  otvoreni proces; to zna i nezavraeni proces koji po inje u sadaanjosti i ima svoj racionalni, ~eljeni cilj koji se planira ostvariti u nekom vremenskom roku u bli~oj ili daljoj budunosti. Meutim, djelovanje je odreeno situacijom i imbenicima koji odreuju postojee stanje stvari. Postojee stanje stvari rezulat je djelovanja proalih dogaaja, i napora da se odr~i postojee stanje. Zato se u sadaanjosti sabiru ne samo iskustva proalosti i proali dogaaji, ve namjere i planovi novih akcija i novih djelovanja. Sadaanjost je sjeciate obavijesti i izvjesnica.  EMBED Imaging.Document  Obavijesti su o dogaajima, izvjesnice o akcijama. Obavijesti su o proalosti a izvjesnice o budunosti  ono ato e doi, ono ato e se dogoditi. Situacija, motivi, ciljevi i sredstva tvore jedinstveni prostorno-vremenski okvir djelovanja. Taj okvir mo~emo zvati poljem interakcije. initelji u tom polju su u interakciji koja im namee prostorne i vremenske sprege putem obavijesti i izvjesnica. Proalost se sastoji od pojava i dogaaja: od djela i izre enih rije i. Od iskaza i dokaza o tim dogaajima. Zna enja dokumenata i rije i dokazi su proalih akcija i dogaaja a ne buduih. Dogaaj je zavraeno djelovanje. Dogaaj pripada vremenu proalom, ili sadaanjem svraenom vremenu. Dogaaji su u komunikaciji nazo ni u formi obavijesti. Obavijest pak u komunikaciji procjenjujemo na temelju njezine relevantnosti. O proalosti nemamo ato odlu ivati jer se ona ne mo~e mijenjati. Zato za obavijesti mo~emo rei da su relevantne s obzirom na naae potrebe, a to ne i istinite s obzirom na sadr~aj poruke koju prenose. Sadaanjost ne mo~emo mijenjati ali mo~emo utjecati na budua zbivanja. Odluke za djelovanje donose se na temelju izvjesnica koje su prikaz namjera (uvjerenja, vrijednosti, svjetonazora) i prosudbi situacije nositelja akcija. Izvjesnice su dio komunikacijskog procesa: procesa izvjeaivanja, ili preciznije, proizvod su izvjeatajne djelatnosti. `toviae, izvjesnice su dio vrlo kontroliranih i ati enih komunikacijskih procesa koje smo opisali kao izvjeatajni krug. Vrijednost izvjesnica u tom komunikacijskom procesu mo~emo takoer prosuivati na temelju relevantnosti. Meutim, takva bi relevantnost trebala biti rezultat obrade i selekcije izvjesnica iz neke baze izvjesnica. (Pod pretpostavkom da korisnicima izvjesnica stoji na raspolaganju baza izvjesnica iz kojih izabiru one relevantne.) Sama je ta postavka nelogi na, jer protuslovi prirodi izvjesnica kakvom smo je prikazali do sada. Vrijednost izvjesnice proizlazi iz njezine pravovremenosti i njezine valjanosti. Samo su one izvjesnice od vrijednosti koje procjenjuju sadaanju situaciju i prosuuju budue namjere nositelja akcija. Samo one izvjesnice koje su od vrijednosti za donoaenje odluka su od koristi. Odluka o akciji koju poduzimamo, plan naaeg budueg djelovanja nije istinit ili neistinit on je valjan ili ne-valjan. Naae je znanje dostatno ili nedostatno za naae djelovanje. Izvjesnice su znanje inkorporirano u odluci o naaem djelovanju ili suprotstavljanju protivni kom djelovanju. Vrijednost izvjesnica koje su dovele do odabira ove ili one vojne strategije, ove ili one poslovne strategije, ove ili one politi ke odluke, ne mo~e se procijeniti sa stajaliata relevantnosti ve se mo~e prosuditi sa stajaliata valjanosti i u inkovitosti. U inkovitost mo~emo procijeniti post festum, nakon zavraenih zbivanja, ako naknadno prosuujemo vrijednost opcija koje su bile mogui izbor radi postizanja odreenog cilja; ili ako naknadno prosuujemo korisnost cilja odabranog za ostvarenje neke vrijednosti. Izvjesnice kao znanje o namjerama protivnika, i znanje inkorporirano u vlastite odluke o djelovanju jest dijagnoza buduih zbivanja. Ta je dijagnoza raena na procjeni i prosudni. Na procjeni situacije i sredstava, dakle na relevantnim i istinitim podacima i informacijama. Ali i na prosudbi ciljeva i motiva nositelja akcija, dakle na prikazu njegovih vrijednosti, ili pretpostavljenim vrijednosnim stavovima. Vrijednosti, odnosno vrijednosni stavovi ne mogu biti istiniti ili neistiniti, oni naprosto jesu. Mogu biti valjani ili ne-valjani, prihvatljivi ili neprihvatljivi. Izvjesnice kao znanje za djelovanje (i znanje o djelovanju) imaju tu dvostruku prirodu: dio dijagnoze temelji se na relevantnim informacijama koje se polu uju kroz informacijske i komunikacijske procese. Taj dio podlije~e vrednovanju prema kriteriju relevantnosti, jer je relevantnost mjera djelotvornosti komunikacijskog sustava. U tom slu aju nema bitne razlike izmeu izvjesnica i obavijesti. Izvjesnice kao znanje o prosudbi namjera i motiva sudionika imaju svoju vrijednost samo u realnom vremenu, i svoju neposrednu vrijednost samo u interakcijskom polju. Izvjeatajno djelovanje integralni je dio interakcijskog polja. Prema tom stajaliatu njihova vrijednost ovisna je o vremenu, tj. pravodobnosti, odnosno ovisna je o u inkovitosti s obzirom na ~eljene ciljeve i ishode akcija. Zato izvjesnice treba vrednovati prema kriteriju valjanosti, odnosno prema kriteriju u inkovitosti. U tom slu aju obavijesti su samo  sirova graa za izradu izvjesnica. Valjanost i u inkovitost: klju ni pojmovi za vrednovanje izvjesnica 4.1 Znanje za djelovanje Kriteriji za vrednovanje uporabe izvjesnica mogu se ve is itati pa~ljivijim razumijevanjem definicija izvjesnica. Na primjer:  Krajnja svrha izvjesnica je da omogue optimalno djelovanje , R. V. Jones.  U inkovit izvjeatajni proces priskrbljuje onima koji odlu uju pravovremene, relevantne i objektivne izvjesnice , US Senat.  Najvea vrijednost izvjesnica nije u obavijestima, nego u njihovom tuma enju djelovanja i u incima na djelovanje , D. Skyrme. Definiranjem prirode izvjesnica na na in da one imaju vrijednost samo u realnom vremenu i u inke na inidbu i konkretne akcije korisnika izvjesnica, mijenja se i poimanje eksplicitnog znanja. Tvrdi se da je eksplicitno znanje odreeno svojom to noau i valjanoau (A. J. Godbout). Te~iate u poimanju eksplicitnog znanja stavlja se time na to da: samo znanje bit e prosueno po svojoj relevantnosti i svrsi obavijesti su to ne ako opisuju aktualnu situaciju znanje je valjano kada se mo~e koristiti za tuma enje stvarnosti i kada osigurava na ine za predvianje ponaaanja sredstava, ljudi ili sustava (A. J. Godbout) Naglaaavanjem valjanosti i svrhovitosti kao klju nih odrednica znanja, znanje se poima sa stajaliata njegove uporabe i u inkovitosti. Tako na primjer, Yogesh Malhotra zagovara slijedee radne definicije znanja: Znanje: Sposobnost da se stru nost pretvori u djelovanje ... sposobnost da se u ini ato se mora u initi... ili sposobnost da se u ini ato treba u initi. Stru nost: Imati mogunosti da se u ini ato treba u initi. Bez namjere da ulazimo u raspravu o prihvatljivosti i primjerenosti ove i ovakvih definicija, ~elimo upozoriti na mogue premise od kojih one polaze. A polaze od slijedeih implicitnih pretpostavki. Znanje je integralni dio ljudskog djelovanja. Izvjesnice su integralni dio donoaenja odluka. Izvjeatajno znanje je prakti no znanje koje ima svoju vrijednost samo u realnom vremenu interakcije. Zato je to znanje jednokratno, ovisno o vremenu i ima svoju vrijednsot samo u sadaanjosti i neposrednoj budunosti. Izvjesnice, kada prestaju biti (potencijalno) uporabljive, kada prestaju biti korisne  gube svoju izvjeatajnu vrijednost, prestaju biti izvjeatajno znanje. 4. 2 Dva kriterija za mjerenje u inkovitosti: uporabljivost i korisnost Oni koji se bave izvjeatajnom djelatnoau znaju da se veina prikupljenih izvjesnica nikada nee uporabiti. Ali one se moraju prikupljati da bi se otklonio faktor iznenaenja, odnosno da bi potencijalno bile uporabljive. S druge pak strane pravi kriterij vrednovanja izvjesnica jest u inkovitost u realnom vremenu i procesu donoaenja odluka. Zato se vrijednost izvjesnica mo~e prosuivati s dva stajaliata: a) uporabljivosti i b) korisnosti (A. Kovacz). Ili preciznije postoje dvije mjere za prosudbu u inkovitosti izvjesnica. Uporabljivost opisuje stupanj zadovoljavanja potrebe korisnika za izvjesnicama u trenutku kada su izvjesnice nastale ili su dostavljene korisnicima. Uporabljivost izvjesnica mo~e se mjeriti sa stajaliata: relevantnosti pravodobnosti pouzdanosti podataka to nosti podataka potankosti i prikladnosti ras lambe na ina prikaza Uporabljivost je zapravo mjera potencijala. Uporabljivost izvjesnica samo upuuje na mogue opcije koje se otvaraju za donositelja odluka temeljem raspolo~ivih izvjesnica. Unato  saznanjima koje daju, unato  svojoj uporabljivosti, te izvjesnice ne moraju biti iskoriatene iz mnogo razloga. Uporabljivost izvjesnica zapravo je mjera komunikacijske u inkovitosti izvjesnica. U izvjeatajnom procesu izvjesnice su od izvora - tj. posredstvom izvjeatajnih slu~bi koje su ih prikupile, obradile, raa lanile, diseminirale - doale do korisnika tj. do potroaa a. Uporabljivost je izvjesnica mjera te u inkovitosti izvjeatajne djelatnosti koju procjenjuje korisnik. Uporabljivost izvjesnica stvar je unutarnje (intrinzi ke) i subjektivne procjene korisnika izvjesnica. Korisnost izvjesnica mjera je stvarne u inkovitosti izvjesnica. Korisnost izvjesnica mo~e se procjenjivati na temelju objektivnih kriterija, ali tek post-facto, tek nakon ato su stvarno bile koriatene kao instrument u optimizaciji politike ili procesu odlu ivanja. A. Kovacz (1997) zagovara pet kriterija za mjerenje korisnosti izvjesnica. Prema A. Kovaczu izvjesnice su korisne ako: Navode zapovjednika ili donositelje odluka da promijene prethodno odabranu odluku ili cilj akcije, Omoguavaju druga iju (bolju) opciju za provedbu ve odabrane odluke ili cilja akcije Igraju klju nu ulogu u odlu ivanju (na temelju tih izvjesnica zasniva se provedba akcije ili donosi odluka za njezino provoenje) Prisiljavaju protivnika da promijeni ili modificira provedbu njegove politike ili akcije Unapreuje u inke naae vlastite politike ili umanjuje atetne u inke neprijateljskog djelovanja. Ovi kriteriji mjerenja korisnosti izvjesnica polaze od teorijske postavke da je proces odlu ivanja crna kutija, s izvjesnicama kao ulazom (inputom) a djelovanjem (akcijama) kao izlazom (outputom). Prema tom modelu jedna je izvjesnica u inkovita (ili korisna) ako njezin ulaz mijenja izlaz tj. utje e na promjenu ili provedbu akcije. Iako je vrlo upitna mogunost mjerenja izvjesnica sa stajaliata korisnosti, ipak je cijela postavka da se u inkovitost izvjesnica treba mjeriti i sa stajaliata uporabljivosti i sa stajaliata korisnosti i te kako va~na. Kriterij uporabljivosti mjeri izvjesnice kao potencijalnu i moguu vrijednost koja se procjenjuje u komunikacijskom procesu. Izvjesnica je dio komunikacijskog procesa, preciznije, dio izvjeatajnog kruga  a uporabljivost je mjera u inkovitosti izvjesnica u tom komunikacijskom procesu. Kriterij korisnosti mjera je u inkovitosti izvjesnica u realnom procesu odlu ivanja i djelovanja. Prema kriteriju korisnosti mjeri se stvarni u inak izvjesnica u odreenim akcijama: na odabir ciljeva i tijek samog djelovanja u realnom vremenu. Kriteriji uporabljivosti i korisnosti izvjesnica upuuju na dvojnu narav izvjesnica, odnosno na dva razli ita procesa kojima pripadaju. Vrednovanjem znanja sa stajaliata uporabljivosti i u inkovitosti, uspostavlja se odnos izmeu izvjesnica i djelovanja. Izvjesnice su znanje za djelovanje, osposobljenost da se u ini ono ato se ~eli initi. Izvjeatajno znanje vrednuje se odnosom izvjesnica na sudionike i pojave u vanjskom svijetu. Zato su izvjesnice do dosada bile izvan domene komunikacijskih istra~ivanja. Obavijesno znanje ostvaruje se u komunikacijskom procesu prikuplajnjem, pretra~ivanjem, obradom, uvanjem i koriatenjem pohranjenih obavijesti. Relevantnost kao mjera djelotvornosti komunikacijskog procesa prava je vrijednost obavijesti. Vrijednost obavijesti rezultat je manipulacije, obrade, transformacije, pretvorbe obavijesti unutar ili izmeu baza podataka i/ili informacijskih sustava. No, obavijest uvijek ostaje rezultat nekih transformacija i meusobnih odnosa obavijesti ali unutar komunikacijskih procesa koji je odreuju. 5. Umjesto zaklju ka Namjera je ovog rada bila istra~iti: odnos izmeu obavijesti i izvjesnica, teorijske odrednice izvjesnica, a potom odgovoriti na pitanje o odnosu informacijske znanosti i izvjesnica. Obavijesti i izvjesnice nisu isto, iako se njihovi sadr~aji preklapaju. Obavijesti su sirova graa za izradu izvjesnica. Izvjesnice su vrsta obavijesti ija vrijednost nije samo spoznajna nego i pragmati na. Ukazali smo da izvjesnice imaju svoju primjenu u inter-akciji; kako su sredstvo odlu ivanja i djelovanja bitna im je dimenzija vremenska otvorenost iz sadaanjosti u budunost. Zato je mogue razlikovati obavijesti od izvjesnica na slijedei na in: a) obavijesti su zna enja ato se pridru~uju podacima o inima, djelima i iskazima; b) izvjesnice su zna enja ato se pridru~uje prikazu namjera nositelja akcije. Izveli smo slijedee zaklju ke o prirodi izvjesnica: prema namjeni izvjesnice su obavijesti namijenjene za odlu ivanje i djelovanje. izvjesnice se sastoje od prikaza elemenata svakog djelovanja: cilja akcije, procjene situacije, prosudbe sredstava i motiva. prema sadr~aju izvjesnice su obavijesti o namjerama protivnika. Klju ni pojmovi za vrednovanje obavijesti su istinitost i relevantnost. Klju ni su pojmovi za vrednovanje izvjesnica valjanost i u inkovitost. Izvjesnice kao znanje za akciju, kao podloga za odlu ivanje o onome ato e se tek dogoditi, ne mogu se prosuivati sa stajaliata istinitosti ve sa stajaliata valjanosti i u inkovitosti. Valjanosti s obzirom na vrijednosti i ciljeve koji se ~ele ostvariti, a u inkovitost kao mjeru djelotvornosti same inidbe. Sama se u inkovitost mo~e prosuivati prema dva kriterija: kriteriju uporabljivosti i kriteriju korisnosti. Uporabljivost izvjesnica prosuuje se ante festum, a korisnost post festum. Uporabljivost je mjera u inkovitosti izvjesnica koju procjenjuje korisnik. Uporabljivost izvjesnica stvar je unutarnje i subjektivne prosudbe korisnika; korisnik prosuuje vrijednost raspolo~ivih izvjesnica u trenutku odlu ivanja. Kriterij uporabljivosti mjeri izvjesnice kao potencijalnu i moguu vrijednost u procesu odlu ivanja. Izvjesnice su dio procesa odlu ivanja, a uporabljivost je mjera u inkovitosti izvjesnica u tom procesu. Korisnost izvjesnica mjera je stvarne u inkovitosti izvjesnica. Korisnost izvjesnica mo~e se procjenjivati na temelju objektivnih kriterija, ali tek post-festum, tek nakon ato su stvarno bile koriatene kao instrument u optimizaciji politike ili procesu odlu ivanja. Prema kriteriju korisnosti mjeri se stvarni u inak izvjesnica u odreenim akcijama: na odabir ciljeva i tijek samog djelovanja u realnom vremenu. Predmet je informacijske znanosti organizacija i razmjena znanja. Na~alost teorija informacijske znanosti nije usvojila niti podjele niti kriterije za podjelu cjelokupnog korpusa znanja. Informacijska se znanost do sada prete~ito bavila korpusom znanstvenog znanja i/ili javnoga znanja. Izvjeatajno znanje novi je metodologijski i epistemologijski izazov za informacijsku znanost. injenica je da su izvjesnice presudni initelji u oblikovanju buduih dogaaja. Izvjesnice su znanje za djelovanje, osposobljenost da se u ini ono ato se ~eli initi. Izvjeatajno znanje je integralni dio ljudskog djelovanja. Izvjesnice su integralni dio donoaenja odluka. Izvjeatajno znanje je prakti no znanje koje ima svoju vrijednost samo u realnom vremenu interakcije. Zato je to znanje jednokratno, ovisno o vremenu i ima svoju vrijednost samo u sadaanjosti i neposrednoj budunosti. Izvjesnice do sada nisu bile predmetom istra~ivanja informacijske znanosti. Teorija izvjeatajne djelatnosti joa uvijek je u povojima pa ni ona ne nudi odgovore na mnoga pitanja o izvjesnicama i izvjeatajnom znanju. Meutim, moramo uva~iti injenicu da su izvjesnice vrsta obavijesti a izvjeatajno znanje je vrsta znanja. Onoga trenutka kada to prihvatimo, izvjesnice i izvjeatajno znanje postaju predmetom interesa informacijske znanosti. Izvjeatajna djelatnost, ne samo nacionalnih izvjeatajnih slu~bi na prikupljanju politi kih i vojnih izvjesnica, ve i izvjeatajna djelatnost poslovnih kompanija na prikupljanju poslovnih izvjesnica, postaje presudna forma znanja za razvitak i budunost nacija, kompanija i pojedinaca. Zacijelo da izvjeatajna djelatnost u svojoj cjelini nije predmetom interesa informacijske znanosti. Ali izvjesnice kao forma znanja, izvjeatajno znanje kao dominanta forma znanja koncem 20. i po etkom 21. stoljea, jesu i moraju biti predmetom istra~ivanja informacijske znanosti. References V. Ani:  Rje nik hrvatskoga jezika , Novi Liber, Zagreb, 1998. B. D. Berkowitz, A. E. Goodman:  Strategic Intelligence for American National Security , Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1991. Leo D. Carl: International Dictionary of Intelligence, McLean, VA: Maven Books, 1990. Encyclopaedia Britannica CD, 99 Multimedia Edition. Executive Order No. 12333: United States Intelligence Activities, December 4, 1981. A. J. Godbout: Filtering Knowledge. Changing Information into Knowledge Assets, SCOAP, Technical Document 9867,  HYPERLINK http://www.scoap.com/ki/articles www.scoap.com/ki/articles /godbout. R. V. Jones: Reflections on Intelligence, Heinemann, London, 1989. A. Kovacz:  Using Intelligence , Intelligence and National Security 4(12)1997, pp. 145-164. S. Kent:  Startegic Intelligence , Archon Books, Hamden, 1965. J. Malhotra:  Re: Knowledge Typology , 1998, www.brint.com D. Par i:  Rje nik hrvatsko-talijanski , Zadar 1901  Zagreb, 1995. T. Sara evi:  Relevance: A Review of and a Framework for Thinking on the Notion in Information Science , Journal of ASIS 6(26)1975, pp. 321-343. P. Skok:  Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 2. JAZU, Zagreb, 1972. David J. Skyrme (1995): Global Intelligence Networking: Technological Opportunities and Human Challenges, The Journal of AGSI The Association for Global Startegic Information, 3(4)1995, pp. 106-115. Michael Stanford: The Nature of Historical Knowledge, Blackwell, Oxford/Cambridge, 1995. A. N. Shulsky: Silent Warfare. Understanding the World of Intelligence, Brasseys (US) Inc, Washington, 1991. Winn L. Taplin Six General Principles of Intelligence, International Journal of Intelligence and Counterintelligence 4(3)Winter 1989, pp. 475-491. M. Tuman:  The First Five Years of the Croatian Inteligence Service: 1993-1998 , National Security and the Future 2(1)2000, pp. 47-74. M. Tuman:  HIS: 1993-1998. Prvih pet godina Hrvatske izvjeatajne slu~be , Nacionalna sigurnost i budunost, Zbornik 1, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2001, str. 23-51. 1 Izraz izvjesnica koristimo u istom zna enju ato ga ima engleski naziv intelligence. Obrazlo~enje ove uporabe dajemo na sljedeim stranicama.  Izvjeatajna djelatnost danas je veliki meunarodni industrijski pogon, koji je najveim svojim dijelom prikriven od javnosti unato  ogromnim kapacitetima koje anga~ira. Tako su na primjer ukupni troakovi za izvjeatajnu djelatnost u SAD sredinom 1980- iznosili cca. 12 miljardi US$ (a i to su procjene jer se radi o zakonom atienim podacima), a u izvjeatajnim slu~bama SAD-a radilo je oko 200.000 ljudi samo u zemlji ne ra unajui tisue u inozemstvu. Procjenjuje se da su brojke za SSSR joa i vee (prema Encyclopedia Britannica 99: Intelligence). Taj je pogon vezan za prikupljanje, obradu, raa lambu, vrednovanje i diseminaciju obavijesti, ali izmi e interesu informacijske znanosti!? Odnosno rijetki su lanci poput David J. Skyrme-a (1995) koji raspravljaju o odnosu informacijske znanosti i izvjesnica.  Izrazi obavjeatajna slu~ba i obavjeatajna djelatnost eae se rabe. Izrazi izvjeatajna slu~ba i izvjeatajna djelatnost dobili su svoju slu~benu i zakonsku potvrdu usvajanjem Zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost (1995) te formiranjem Hrvatske izvjeatajne slu~be (1993)  vidi M. Tuman (2000, 2001).  Pridjev obavjeatajni ima u svom korijenu rije  obavijest, ali nije izveden iz rije i obavijest jer bi onda bilo: obavjesna slu~ba, obavjesni podatak. Ovakva bi uporaba prouzro ila dodatne probleme jer bi se tada engleski izrazi Intelligence Service i Information Service prevodili na hrvatski podjednako: obavjesna slu~ba ili informacijska slu~ba.  Iz-vjes-nica takoer upuuje i na iz-vjesnost, tj. otklanja neizvjesnost ato je i svrha dobrih izvjesnica: otkloniti neizvjesnost i biti podloga jasnih odluka. Iz-vijest-ak istog ili sli nog podrijetla je i rije  vjeatak, vjeatina ato je takoer jedna od odrednica izvjeatajne djelatnosti. No i niz drugih klju nih izraza imaju svoj korijen u rije i vijest: oba-vijest, s-vijest, sa-vijest, po-vijest, pri-po-vijest, is-po-vijest, itd.  Izvjeatajni krug osnovna je kategorija svakog izvjeatajnog djelovanja. Vidi, npr. B. D. Berkowitz, ili A. N. Shulsky.  Ovu podjelu uveo je Sherman Kent joa 1948. Njegova knjiga  Strategic Intelligence , jedna je od prvih ali i najboljih teorijskih radova o izvjesnicama. Njegova je osnovna teza da su izvjesnice i znanje i organizacija i djelatnost. Knjiga je do~ivjela mnogo izdanja od svog prvog pojavljivanja.  Preciznije bi bilo re i da izvjesnice imaju svoju primjenu u konfliktnom interakcijskom polju.  Izraze akcija i djelovanje rabimo kao sinonime.  Bilo bi uputno poativati razliku izmeu prosudbe i procjene. Odabir ciljeva i sredstava stvar su prosudbe; trenutna situacija stvar je procjene. Procjenjujemo cijenu i materijalno stanje ne ega, a prosuujemo vrijednost neega  duhovnu, moralnu, estetsku.  Ve smo naglasili da odluke prethode neposrednu djelovanju, i da su izvjesnice podloga za donoaenje takvih odluka!  ili: interakcijskim konfliktnim poljem.  Izraz obavijest ovdje koristimo kao generi ki pojam za sve vrste prikaza znanja u komunikacijskom procesu: od dokumenata, artefakata, iskaza, teksta, itd.  Naj eae citirana definicija relevantnosti je  mjera djelotvornosti u komunikacijskom procesu (T. Sara evi, 1975).  Zapravo, A. J. Godbout koristi izraze  to nost i primjerenost (eng. accuracy and appropriateness), ali smatramo da je preciznije za izvjesnice takoer kao jednu vrstu eksplicitnog znanja koristiti izraz valjanost.  Yogesh Malhotra, 1998, Editor-in-Chief, WWW Virtual Library on Knowledge Management.  Korisnik ne mora ili ne mo~e koristiti raspolo~ive izvjesnice: zato ato nema raspolo~iva sredstva da ostvari cilj, zato ato nema politi ku podraku da provede svoju odluku, zato ato nema snage ili odlu nosti donijeti odluku, zato ato nema podraku partnera, itd.  Iako je i sam svjestan da tih pet kriterija nisu meusobno konzistentni, jer se preklapaju. Sam je mialjenja da trei kriterij sadr~i u sebi prvi (A. Kovacz, str. 148). PAGE  PAGE 1 F H @V ,,*+ " Z!!""""""##F#%*%4%N%&'<*T*V*X******++.+ ,",,-////00(1<1|1~111h2222Z4\44455r665j0J6U j0JU56 B*ph6>*0JCJ$VFHt \(,  & F h` ^`  & F^ ^`  & F h$a$$a$>>>!$(2+-/345r6b788H9r9t9J=>AFlI\KM$If$If  & F h0 & F 8^867780888==>>ABFFlII\KnKPPQQfSSTTTTUUUUWWXXZZ]]__jjjjjjjjkkll$n4n8nFnTnxnoooq qdunurutuvv(vNvvvvvwwwwx&x*x,xxx 0JCJH*0J56CJH*5CJ565 j0JU6WMN N"NUZZ^___4`6`Nbdhjqtl  $If`$If8$$If(9!9!  4 (a(  & F$If$Iftduvxx0yN{{Z؁((nvЌؐx"R` & F  h08^8  h8^8xxxxxxxyy,y{~||||"}*}<}L}b}d}t}}}&<N(28D֊BPҎnprx"zJLP2@HZxԷԷj0JB*UphjpH? UVmH sH  jU B*ph j0JU55660J6CJH*0J56CJH* 0JCJH*HRxrNܟ֩VDFzz :  h88^8 & F!=T (vķط &  6:b,..6@B v,2J4df*|}n:X\>~0J0JjbQU jU5 j0JU6 *OJQJ56U4hH>f & F* h88^8  h^  & F^&46df0   & F1$If$If ^`` $$| ,bd" & F  & F8$$If(9!9!  4 (a($IfH  j&(+./022V3`5b5L6678z:(;*;8=>> & F    j&l&D(z(((((*)<)****++++++,,2-V-..///022222V3X3Z3`5b5d5L6N6Z66667788z:|:*;,;8=:=>>>>>>>>>>>>>0JmHnHu0J j0JU B*phCJ56 j0JU 0J6H*0JH*J>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>h]h&`#$. A!"#$%bQDd $<  C A2PigϚW:EDDDDDDDDDDDDDDDDDk+///7Snk/?_8G(gmEkvgN9ܷߜ%~mDZ+RBspJs)~ƿ[-7ܻ6~""zq' +V񃃻V?EJ+~#\IBOʑ)Nx:iSouu?:.,OKr[N"n*x||̋Ʌ^qmk L秭Qkx~~"~0G~|k$ z۫ʦ Tu܄z]8.TTQU2S7-?vȼȥ zڢͤX3u{sa9Zy׼|]//12߰p~Fw=?8v-b8_/q|zf+x=syttk.rmBkit;/; ʗ`ӃYpy;5%](ל'IK׎[(*R1#@u&*"""""j"""П?zDDDvgs"""w5TDDd?J삡tޜcDDDPk"""iۛ*""L5kÊz5p^zio^?xDDD]?^<>>r4BNJ:#?EJbLVDDdAvicҶo- 9+_|XiadZ*Üʄ\]C| ;_CEDDDܭQ:管u|p벑`5TDDΥ///'PLN4lc:h(1B99;jr3kh}rexv GdZ^Ӏ"5TDDN'4h($&o"""2ewuZ&j,vP9Rn&*%e(׮zu,]5b%{/{ɻoՠ""}j*""*""^CgTCEDDPhhR"""jR5\TF5T^^^"W=ooo?~XŭV%3_OMQCE=EWj5Tɹx}}kS>>>Jq(o2[`ZE|Nlϧ.2yJha2\$H ;)wR^oz 0\Fjߵ0o?*<=.·ʹ^nE'ZcQcJˌdϪLV֟=yqZPJV' @i\_^t ŵefCoYu<QA.` 8]ק:N/uf~,dޥpcv3p.3 _rf2p:ӺTC!tVQT/pbӡl̜h$yjk$)_3_4C:UYɅ9d)&/KTT,7gPN.Bq27O/V92iEtDCEieW:z{JæTat=9ٵ& Y 60$7Ms&M~^4wz9rоN obi)h~{"ʍ08'M5ep 3nqrT?j4}>D!Fv }bA?R?K`^ F}3_ڏPrR9(&wzUB&@jh mNvܔ{nlqm:zBeHJye}![.5 | qv(n1UIC"$_0V'T/$zg0 ء䞈~s03;ջ~͜\q89_ VL`n"J[:˒$J\bμNK3GO'&a?ю*V ̯#]cNWQ؞N ոcsGj`ENz u2?jC9WҧMSfOF ENuR U#HrD#CGuvW9(Nma ǹʳ5n:*U0u2q&Ћ`n[T"1EYl+2_2ן,,ȑ,TZ֍v&n!u YrfFLOu| ~Ŭe慇%SUx2%w#J&+ؒ*\'pu__O@nwsGFxsu|DSjk[d +)~>Tek/O&50!s)M C,CLNgh35˔z|EbSl_w- u[^jvЧg:*""J졡XQCEDDNj|~/WDDD QCEDDFC݃[DDd? ㇹDDD{5TDDd P=4}[DDDP}"""i1E"""jA4qΙ·tJ@)كPP4T;TDDdP=ВQ5TDDd *"""""g9jv*""\"""{kˋwLDDV94tWDD*""C =.kɃxyyg-xuyz&wN׿~`ClFUyUť]ב4ص~׊j٭^PNOCЮ  +;VOjHaՋjD:Xmx1D(0R[5oESdOҔ҄ <7e"jdyƮuC_ۈ)1UO!Rh[fAȗStAjU JV8&\G>V5-S4vT-nИjxiϡR"Qg TF 9;= QuMOsy,vA'CVJm &|;J ꮞT9[`̫#4‘&MC[k$ծ~>ϵC/URϧO*~ڪi4UđGFI6J#`򩌟Ed8TX9ؒ%Uվ]o&4%[p b"{i|)|h\kr ΙihD )YUD(qeIin5yŷ 9$(BVM0%JK  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  FS$Data MRWordDocumentbObjectPool `;)$S$_1061730160=+`;)$ c2$Ole ObjInfoContents2  Oh+'0  8 D P \hpx#Informacijska znanost i izvjesnicesnfoUsermacser Normal.dotkE-322.d232Microsoft Word 9.0s@F#@ Z?EZAku2?(6II*  @@V1$:@yaG1ՔrFT|T#0* g%l TN)J#p$8*Tg h;,DDDDDDDDDDDDDDDH[@QT&;ecR%)AC2n<崔DDDDDDDDDDH s0 AY\S!T>9F&n B@id G% * @!ʂr-99<3G  qV%RӅ9"r:iχA>ƏY[6AE!9!T1a h( 9ܱr8jA4 x܂'d2A~DDE&HDGcy#2b8?r+ s9+pq9= @lX#U 9<(s[I~׿W֯IYDٚi [ɹ@ `2~v׸da päqTv2:_z_֭Gjw~/o}$ V񠿰%0d® y(C Z+L/80A SAJrΦhR!KS]UDqD"30XLA*MuDpd#TE|$BxM5cJ\'8m;/j(i$XuIWKI踥!Rz^uZW-.kx/k/JrB"HKJTK[UZ_kUZJ_zu߯KISu֫[_ikz/__n_Ij뿫k]uz^^A%J_ֺi$u.Oo_Ƛ][J5run}MN7oi~IJ^=W_OVֺ_֫%iz[)J'qWi*,qu_ Nִ*UC %Z__Mm(inXJ+ޮxbU1Q4iwSPaF8 jXA eL)&3~C:@[Ј??6; ,7  F#xg7a\\qr.\ <( G bft\4Fˆ]330M T<*ds43 B""""/A995AsBp39c ×C9ddBvUd ܂hAgp@O+`ntmA* ABe,]Ln#gx#rgQAaG+ 1 !'eVUeY`pCqNQj)\&粸DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDF1'e:"<b")B턠AB (_ a$ JC9{a*m 4}}h(_m_ 0i} }A}i|0_l%i}0!DT38}Ca%ˮt P&U 0m6 l0A^ 2@z /ީ P8KᾩKᾷ_}* U/]z_o}W |0^ְ}.Z/ .n֗HA~]*^|7UKZDuޖCZ_KUKZ.AB7҂ *P_P_a/ҨP ޒ $a!HLI}Jupz$ֿ֫Kib_n)[I*_Km4]V :4Q3^oU_$ҪTMRWTJo]U$]$wֽzPA? :[kAWoNkH3: *K۠ta %ä%jI?]o/n*k⚐c4 á 'cOi % }sI|6")}a/  _mK4 ᴾK4A} }i}i}K0Kᆂi}a/_m/KKizamհul%m/]X`iwm_a 0VX_liw 4_m0a4M[_P_aDw X[>K᷅j%ZWbXK\/P[TvƗOKtۆW/Z;i/ba n |6 I{i(/մ7I 6_m;Ka%ᇶOIK V vv_aPm|0 v%ݴ۠T $ 6TVҠ۶+Km8Z Ev%i/i&Kgzeu .4ݡA. KD % & }{I}Ĥp/ᾡ/i)0x +A|7i_aA/ L&_av_ <4K_mChXa -.Tm,2k!Ҿ*촆ӽK4;PqVàAm^7!)pmM"KIl4 |6ii۵{4 am^c{a'{^U,@'m%ۺK톓nM_aނi;aޛ,Jæx _n nH/mui%fJᖶd{J- }kI۩~Az ;\+t۬mjjI|6 o bhZAP}j /l6ui/TEt }*,˜'l0Iw#H tA/Ci/A 3rV5 }H6_ ]CV .AA}0إ6"Ma VN RzAKzJQa/JXWm.)&h.A} l%{_vұm+8otP/ڶVޡ*톶T>_aj//mi/I7ZA}mI}I}\6(B 펛I|0Mn }i/ 3$: $_a/&AI*AA/ 6ÄmaT')KPôM%ᇄh/+Ӡ%ߥ]n.i.tm%Aؤt۠h%ݶa $%XA%A|64A|6i}A}a/h/i}h/a/ l%}_ K_mM_a~Kᴾ 0i}Ki}i|6 /A}EhWK A~ m h.0Ki|0_l%6izaKi}l%_mtK }Ka_m_aa/_; PBgi}.`M2 2 4 a>a%MaK"M4Ka&+a~Jm%Zᆗ}%A%MWI_JWRi}T/KXaz%JX4 H_X% +JҴ6dKNfJHW0 9܆WKKlBR)_ZvRzWT`73 /ȯD6o pDr0*4B Ҷ!K_Hᰈ&C/ua KZU` KkhaIt$@K뿥 K +UPI]% 8H$ A/CA%x[[PT 8vKAҰm& L~Mi|A  |D[ h A}KA_  zah/ ^i  ^aK؆M4}hbPm&$$?A u PAm&0ïI &h7WI|IU{ai]i6&i6/U Zi6^k%%k4I%!yN'I ̎ A:M4 i7 A7հm+/:KZKi6A/JPUua)OII*I/i:I/^{iaikapU_^B֖i-/i-/_YUkWzZIImM Zk 0Te:l 0唨ﳱ6iԉ[6ˈ\0w4͆a;WBU Ԉ ЋσR66 BYfCtA!x0K jAA 莌4 z#z!m h0AODaB+m|4ڧz:<;(imECM/𝺧ۧ ^m7z[z_voouO_I[Z޷KKz=j_{v#+K}w^Ev xuWscPվm7L5{_K_zB^Imma-?"vث?]}I#OHoW~_ȏ^~z /WjJvέz%[?]}>OMK I;Zt([K} @ˇhT5M 5pۦ%[BB &V(0A@KA-oP Մ ll"":[N#&gLXa43{" ėǷEk V8R0o405j0, ` „&MQ!W>\$?ua$U-X>KҪ!mo_J|=-k>ZΡT?>xA*UUI}|?V g#ؘ!Gdpus# ݕiqv A.E U##l iG  xkU DDa"""W䄤o7y]n%I/Ar-R ܘrvSYCA<S˂<(s㓬#sXsA8e n!(s!$8;+3r,r02PC[H59 DdPV G3kZ Јd^PZKKaGU{*V5Ui0ja;(M&0@e]_0~0FC/W + }'K_^ᠲ2ᥖa@p:0J *I#~0IS:_}" 3R !̨f8e&0R>""V $?AoM%~[p_WIVzKZKU^U/KJ a־J=RI(uK_ U^ ~Z~^CRB[zzҥQf(ZGg=i}~ߨZoU/ZV](鶶V0*K~Vd¦UMm}iJia5M}'!tEGEʹfk Q!.420!h8 ZEh?6 ! 5!CNal6UACCk_Bxh aPa hCAR;!!4]m&ޚ-j=ZZK[_Oo_$ڥ^Bm&?^KOt.M}+_JU{JۦP%qa9ZU45Um/\ϭWK뮡%_]^UKmǭt붗Rt/JoM?uȗU wUH>/렚]-U7ֈk onU)pi6u+za oUb{TiI}^ָA6muT](^NZ_W׭k.&IKK^K}BAJzo oUU A Z^].uT &$i/|*zi 7!6p:0a& LB btI IvkjI v4!%,BI I $B0̽Iî0 h t& }R ": $a!a0@@}A  !&A} d6lX?H3 f;Z;3: ?ix* H;#ˠߤDXA7o7&M$L?$o I 0IIIA7 7A7 A II 7A7 a&o&o o0߄k I&nAoo] ; ?MM ?m$~mÿA } m& i$ZE D 6&nڿuA0ҿ&K TKMa7i6T$AiÏL KA0a&u4IRl }B_$JmHf 0 &'ŴaVahR _&hm?tnMl: m 넛tA k3H$)ri6H7f- ACmH6_·A /JlPAMH?icO pvh ީHmMTnanmDwmI 6nnajnak %S6a2~)IOT I Za' AKwRM'Al6"CַM vi uw7@ ڥx'}(h$ao & _u@ Қ~x PH&d49QK6 H&I h´ $b'nR&:I6ӄ :Zl$vkAjL77ul ۣ[0M'H Q7RuBaq_Ɠaf6Iy ;a_t7{OjAkf&j 6 e L7#hA 5 &AH6DA&4wA6 lk H_ICaa$Ui I84_ڄ0C40m$nl:K_, A[_7IU6H0D#>xAM_aQuJ !+t ]R _%I$zK $ۥvIҥm&u_L6~ H"sgUzAT? $ARAސA?m H $;I Ja 0$};Xf6[D   IҭH6)~I0m$BG&A6 ,5IW$zTvL$c_OA7 _ l.Ct dLA6 ޓ  $wjn[ntL0jvA Ia}I6/IkI& aMMa)AA7 $  A0MnAo7_ V MA7M T  M~ $} a$M I7 o& II7IA7Io7&mA0m.IO~ ?o 6 AI&}"h SIo&oM o7a[  _A&tM A 7A 70 &nM$ ?Awo7ZIa&toA M$0MH0M& A7A0kA ~o0נ~o&A^ 6Io& : a MH7&-FR>u @*4e@!<a*}m% @vV h2 Ho CTxJuJoI%Ӱ鿄$wo%KK ?wKtIL=Wn1a%I+A$,Ὺ[tU Io׿TI]%uj_W6K/Z $tJz,CuI+zںKJ:KV+tkwH H$IR mI+Hu^%5~JJ_t&%{I%K 7*6 *uխB$"𡆽wUW4 6, z h?‚ɇI = 7kuMOk:?aݿA-RBpnF:&}& pa! aMZiI6hhSDtWEp$v w*XG͗ &Qˣxl6i,Cx4x(0\Cx*X6Yp<5DDDDDDDDDDDDDDDD?_W)Hr( AsÜr(V w;9)䜠ʳqrVYV_X/ЂN!܊r$9P43Ka!CG3r0H.r+2r~^W3t9Ycq09N{;sŌ9: . 9~Rl(A[PVؑK=YMN9Xm_a~~2 ~///SeTrd P- m¯%uT~--􈙝T 1 R2 ՟Pw0a2\=&a0aS#>0MO O<*PJhjDp*kDWWTEnKWPMB8i0tҥIqJ[t[}'K]z ޒAiTV^5KUEk֕I-*m/֩.]}WKK_}%kk|JڭRU7U*U i*ꪾ+-kzJZZ]uUz]KKJ%ZxZZO z_k.ڮJ*J*%i*/6\ǪHߨOt%]L_}{jֽ_]$-U$^i*tI>; q]?H%UhRZJ}1]iu_k{_U!NKa25 -a#!`RhDDAI_^_o׿&i%U-*=( r 0IBv_ a.Nzm&PcW>iWkWvʳ_} <(@J@u @ "(HS:a:@l C3S@g D0p\8a4( 0a4D0TVSMB#aVDo \'ڐA (MƉ8tJ Ai6}'H&pȥ Ťt}l4+Ipd<7PUN Z]6f${}A$o~&va^ooOn8X^ ׮~=l0ڽKmk  !Å\-{°I$l/aK&=a!܃ &$?a'{  m_ vXm_Ңm#l$w_-Oo YI޿i$&]_{k/OUoKwi[m/-W׷Km~[0j 'P鰙t@AWيXu 4XXvh'0EQ4&>6%{MI6U iTUjƚr APAaS 2!j$=M7A0jABbiWfa2 1KX0;AT 1C a~^ i`FC `"" V"""";AD}/_X_Z)~k 3̇ )hA7B…/8Uta|q <@@(~J<_K~o _۾_&u+}hN?L/a;j?znq ?in0Nzme2/4L&Bj"CB"""?_K|@Y-/T[. vt]sѰ0wB\"k VJQx> ̻.:\r#Gr|GrE|DdtG6!3 fXՑ.04yCd 9s91l9NI c 8=<4=-g(rܡG^@ w:5ܭ rAb 9Xg* a 㐣rs9NOrLI!<*Ԣd6D9N{?)Vg sAAeaŽcr* \tZGnWLE)VRzeA>ܱÎSl[TV/rh)Ͽ(rpvPr;0Kq9c4A >8N,Ú qPcLA!-Ëx=9|T,s+s9^"""""""""?"^Yu~F2EX7:D7#b#@9jI!|vO5jGUM>ECPޭSu&{ζ>"G.3yO>R yhnAyOeSx:Qޡ5:HhP^DT[ f>m@zQ&WK؞Q=*!rhۗ YBïD׿)t-{)ORn~\h̠5,0U/EΈ\r>%*פse~("r]V肫P}Lb~4f]ˁ(A[i\{]Gd6[te:3R QCEDDΨrEDdH{˛$_GHH Aߦ""M &j*""3uaqW =#d${-k(q^^,v 2~?N|H)g~eiԖo9XE/p9H;]mrd}8RH I/p(=(3 n8k~̺kT\wMX{W(_jo>W|xQR5d;?>̀oN ,,ο_z=h pm\';|cuƟo{~uR<]gtbf?rՑ` ؕkb)Tc\ۊkҤL&ҩ4zވ;w' uScn`e[Φܮ2h( ;Y+g܍ED&˂C} Zfڡ++ x0xeTÖ#RO{aB-dn:|r*M45]e$)QVDϟ?֋ߌjSKStGR bul~mtPUzZXvzL}]~%ԇ =X}HsW]GAl@KŐa$VѪ>t.A9/@Cm⒁̜SC5Jv믞,ZܧS'2bKMx XLXil9'0 4t/ _]Ǡ(3wK i:,:LMױ:ǧ󤎙oFZ?t[[ru]Qk#IODpǪ*n&T{Oج gs@n f]Ή5˄1j5Hǧ S8،i#;ŝ;s{ v7QdUfz&%|b&XM&F;L-٩ƖBb5۩lGv;NNICC/,CM}sPyJ.3d_0:kB|MR:at< %.W %>F`G7_zY|:0fv:RopM;\wzdzTRHaŘ3쀇mv0!#w4ޡ?m+y}Z-@i-] zVCuzGAfzo/9=]ŧr$Sjwdϛ"x!}z v]{To|;co'@PI08VCeoX_WDbHj!Atpˑ.W Ƃ_tF"Pg5tAHD>^J.MoײڎܬIcc|7"C s:a@E ]".{5ȟPꃺ4 5BqzT`=:G ].LzTZInNs- 'Blb"r doP9*N\e6*!T:=*t7y5tU^x+Dފߪrӣ"zP9/5^d)vq^QV;T.GE.9UCy{{szT2Hr5I n2=@WƷnt -w \ Knbxvh)ޮ*V9/\іx:'I7E6}$r. :g-˧ʙf>==SMgj\`[!rur5d4`ȪvYԘPNWҹ$r$iUB~]>]=KwhTu& h,z`Y5Ӏ4FWzsIj͂î3Y(HKS]oS՟޴1EU _ ADӶ5g,tTYuq"}lY^;bV dCozai=I_޲58s*Uc>4Y,JgM^0LoCP^nY8x:Y 7Ψ^T.!0$I_n fbx:g>tt>;KLAUǶ D/*˖@8TpBwR !:N#]Dd7 2=j5 hz$!xiO^3!קXTGQ*-Ъ%TdiEKg孖е;U52JQ"zO}bL]XM2ʪ;9;U%[Hrv%(5/7 Qs?zС H4 WPLzȞVw~@U7>"ZOGTcŒ*GM[[W5T.d8aFHz. vهRe06vq;@, %xRwK̶Vuc_e,:N:? knpH0M CSbN ׽VnJ en8k"j\GytVROMk;!Pfُof.,5T ܫJXBvrvHFj`|5tC{j:Ar#2ٽ1fĀtCY9鮱֐431ESʭ1xq?'nY^ybr39^gar5-vH4 $Y>>V*8.,#vb3)H =WL*>UUPf|l_efO.G2UvI%r갪P2Xcn:r jD~vdϜOix dYA.u}Tտ=ani[SE?$P$rK:#3:HDe'n.&ZkDKcUE_QvQø몄!j5(l?N|]7qdn`m]e8S i[@(33IwϞgJOb]zl_1+9XJDH:E0Y)"HRC[AnټXo8+_d%Ѭ]LQfT#nu}UU ,IXFzi3ɜUFQCne%rc-yl OAFc&]bQIc6HU_3 p. sCt:LFUiS+u$M[fxzMYއ?InxFWL`,VDeT e4BEΫb!d\a4G t6LvՎNUNoƵ>^ ZPg%\-5;ee 6aSoϻ=o`7XֱvjeoZk}"-%KGrz0~5; ;M di!znK3[rq'1BB+"ҕnx%3I|/E /8Fǐ$ 9a"'З{$̼2;t~k=9AŹFq> WXL%vzO <C(#8@|BDh"^ۦ9Wƕח!KB!M}g ICC{D cp3B.bbZ@!,7Di֧,`O:ɑKPS#s @kXҘUb!UKq"[Xȥi>bO`f*k?8` Bih_Ƙ|~*rz#:nAl_Mjhr̨C*מw=mh~]9%=ܐjcǻ*f9K fbl"iۧ81KIC#{&= ku/}J*r2pU]! _AVbni&a$Rg <8\\ 9|X~?qe#*r2H_y; B}uv »Ngꨡ"ᰋi'G:Dp%>bOL>%?ϞC 9 5l>#s.QR#UmcGL=gljȱ)9 (lrt:>bͱ*rzj2JFhA 3`~Ɠph] GlM[_ȅ Vwӷ7tLC4jsPi%wuivU@C/zr(شe_N7\!< =M= z~~g{H誺n [IɄ@Jah +5 s"5>3e7Sb/ [ i?A}}]A9'߲Sd׿7Ӌ7-37gxM!k/ly"q_ɮO8Tny;_]<\d\&9/ܙ^} Zя`)) 2϶(-̜l} ^"';BviBUK~;v'HZ^!N炆nbu)ۑ?4~&FQ9#(#H[kyȦˋ,y_Q38}ڢjBZHzgX~2\flHchhEN`FzU̟EvA?c @~cn2 aN=Gݼ3C낍)|e'躀&Wc:Pf#ܐ?hn=4|v)gk.՟̼{@cH FOۭT.3֓1uzL9Qy݅5U/ V e*ޒXY C=aPޢe~ك]P%J JSmu8g3d(zRNU]Ф!6UfVe:*pPmpmºF"=!7A;{5j HֲsXyLŧɡΊ93{Әݬu%{Oo/aZ"ξ6SР۳1?;M#uY"7ex+:{?]J\1eV-Muhh4XȪj|+Y\74^fE&^xEMMM$['LnaI~D 0sQ_TQZQ&Z?S(uK|ѢvVenEJǣB'=a3i uoh]w%:vR*Oiz=$|4XlBQə|V =s*C'0ܪӠ"4mzim!ܬ̕ tC0Rن6TUzPGMC Rh; vKo_4~Nai>Ӛl :4.D4"D%N&3+zW#f|Z-w<#$`C-[4)ޔhҧt[\=VYt.СNz]cg&)?G> 6gjɍ6՗ވZ <~\6al6٢]ُlC͕.b.=c3w)Mwf}OݱRCso7)&GK esVh01]2PwwUCeSZ+>8y$\LI9\j+G%O({j(fnMUn$/]Os](aB00  Ẕ́i(ߞbWyF e@L.4jhF R< ʢ ȇ/54ַ-Hȁ+P½[&n@24tNW6qZD4lrd/?!FiGNdJuɚᲧ-qϕk-,l$KS=JJ1q1mt9}_l סlXb0,g"9^M 7n Tìl?u1>4IWp&gDqj i9 vcJ7itX62VCh1h(\{mqСuh(rvM^5Tfio(~̤bSwE)hA(cH/Z'ՃxCLb_H`e-^w¹nj$:Mc{+EUTVf'-Ľke]4C/e*2{ >Nͪ.ުܳЦ8Fl?ٲV,px`W">'F5se+7 4fn.7 S~o؅3^ǰoL$iYh'0Pu'B2wá>hmNݺYX Y2}϶yPwW*r2Q/]z_9>M=[EhGd4r(SLtչ3}"4|`"qmPzze,Z|},FOx'\@g "#度kU$rjMPc; chh{ށ4D 9 ֿӔPK!3Ǝ"6(+"%]ފ4-i5&bjbءjȱ!/Mچ}5-\ 9k'oLԖ)bt5Ggj YvYе׌kw۟i^I7T$OfKyƂk7?[!CβV 9l1X&kEQFCYL2Q쀌("Gm_q7m:_}޿fPe#lmӽqR5v";Dq%uJ~g2=fV$qPfQVUqT;TdtI\6uLnt &L r=$n?'2M I-au?C?2g;$%8k%&;= oR-bck˨E H0ڽuNIv !Yhsڵ*^r3ܧ{3ЃJذv:ȆzEj`0˫?)-ƚ)!?j[ʅy֢>执YwF9r:վwaMʦje1qG8"OTx}G]*}vVc3 Җ#1S $:2dw"LGM+S4'ȉ{ş+0.${{d:e!'вC O̊aM(ijXڀ5꽒7ï뭐Sڡj\TF`׻KL+j&dL{dG Ԡ] ϟ+wn#X0n7;rB:=*j}S3w TMJs\ >gNQC^蕰Oz[u[q4 ]*FROVOoZɬ"WFłSɂ\tI zPXeGUM))eTPY4(f!"kB1?ǫ.:OQ/j3SFȺccr{žŠ HA2W?3u#؞erΖ8:W?8gH 1}}&|G֪ qn0v,dJ O;u%@UeWmU48V-RC=a6LWYY `Vb*N fLS/_j蜭iC4'vDwʕV&|3ݐEZ97WPm$@["4"*jƈ&.'2(c09UZgi_f孖]51[;ߔ4D,Rș.C2bOTN 6sHfzQCrHPPUSlϙfD4 .)J={wsQC,TGWnZ 2_Oɿ4jst졡vbrp$X,1Y:+~Ju6QF2eXXŬDk >f =ܰ#D-+ OAwXQ54:SCM{%)R%v(l s~ZXE1<UEgen:5T ͈ƍƙ]jYDATAG}Uי{f7g"RP1d LLS GaI =9H.2j̍d=^ٝLOGP5T0۶W9&dސNGNUIP98t&=S7}?$WFd6f*DsH}S8w~TU:zyq-'6Ee3+8 cŷo{'պ4 qrbWPE{\n)iI7Wڡr@)p; ȳ;n,rzȷP՘tIo=F ]13?Tf h).,Уq>T.D}Ǣ<~y;?,⨆>g!ڮ0/r!įU03?BԙgM1!?"9M.DszTObk*-Oz욞E|*)R>9vKtSĝ\T풐lU{(}as^\rj 7wVx'eT=2Nۣdl2H4p׏m\F47ښܾQjcf×[g dߴzR>$4Xou@-S=a(-}#9~mfًPzu"}X$_46LwMv8ҽʕom"Yr-ѹY&ae1sъz{((Q{/]>MlI /"KSu.!C ]f* IQ1/eGxsHjM 0Vd>%ڡk%+]&r@jDl框Upztqzd>"E*Ykij`mPdc`#9^VOFxA + z+.\CY佺8E b]ʱqKx]5T >"WI\LuP9x2CeQCeWL /rSdC@P&I@Tđ2uALgtiJK!" B5Z]Q\ N'[![:γ.dXq*_Bj,&,|jVx=\>>>ZQ5h(wlk :9t TEO+">ReᲗqW@܁e)Ўb& tqf|m#:o[R.NH~X%qu|6K9 !۹ke/juЋ꿽|xR%@qbNKDp٘=#')k.y]}iB1{p"`zTaB \0[  ,v{JѾ241on+bsr= ŅoeR\>(XxGVÞF:}%yS{^_4` tԢ_s%}=8ͿoU9\,hjXX- w#DNft$r}_Iad׾wЈe/z[U.#ϡDƛ:4̩DMtPȃ-̻Hm[/QOο_h ЛBҟ]Q)ksrD2Rl(aOKتr#i)9" 1vAS͚ޕimͩ i%DMa8\u`z5!֍ ՍRzqˑ)ѩ8M(Q/mLQX#ݓ\6]k# j~]= jyZJOˢkb#hO8x 3#|Q>X}WءCiI0=.Mý&j冉j5u_sZrVJq>Tf*, u EuK9@srAePkC6`g{edչ^/5 j[9רѻP ̖"rLg.,{V!^Q5t)a\mJB UC/DaKpcVlr؆z 8 " 맆>*ˣnYIK㹃\8;ӣ}U%5Oz u"[d w)%ʱa=Y۞dX-Wԋd=))sJ_%kZ2܇\3k/RxL~ RlX[L,\sk;bE~ps;qӥ|A#kICL9)𺗼WKC/?ߨ~|Zf:vȴl)sዐ܇iߧjb`PcCCYSA($ )I)C1R2U_g%_2y(\)eNkow~{SlK2V-ÿ]p2뇿:4+~8T)0P 'phJu )k;׋Hg/v;fj4͵=4ֶ--rEDd}231uzt`SGTϫ^gn"put/|1g3S{LU=dz3l4˯l NCN|#R[IM}֗{.ڻz=KTa'db.XO6RҬrn1(Z|;}S(X:ɫD͐399o4|∆Ei'Sؘiq.ݴdwRAX³8R ޢh:MU%{/҉dl5hYo6\ߩ3:􆯋k聾"|$#1ldg.؇M 7OI{Y;]mHԼ2ǟEYQ\T6O,ŁC;zCˈ7v>Ltyh9.&ts t e8J[el9[iJC+V2w -ZD:HR?A4R&a]7i'.O;yOG{EkUzE5tdK-rPӔ" tYͰτV) ާDie2$? gdzVNFݿx؛y"# );eOD Q# JKt֋4hGˢ)-HbM,#i㈪ĕw3o!TC=B;ثOɌ{n}j?cªWEX;ΩwY$NS|9"nvX4}/Vyb)2"Y`^gҮ}R(dX6gwg0ء- ^挐V@{4jYl&`6ś[w c">٣j(WgX¼<w Dֶ!2۲62pN)$1dԹj({a!APb0h&yD3^ $"SM!?%3 (CN\.QCͱp !!-[j(D3* ;ٕը5P5TDDD UCEDDP5TDDD J uPPP5TDD!*"""""jȵj*"">v졡n,"">??{DDD_~yDDDP5TDDD > }Z 率S$""2=EDDP5TDDD QCW"""j7a}*""+ooojvȉ5tN"sL5K }||v P~y{"""j*""j*"""""j"""jv*""r/WDDdec~yZ*""2hh٘s4%""5t|㣷KDD$|||ֿ_j\[ih|_6FaK{[Qeϑ}EAi-_~ poǹ >BH~y+')9 >Rɷ _%G~]uþ<==#?~\N_X/:sRZOYiE>߅֣I?=J:0<w N\3K(-wc/MH5r7ne^][ dLJsȵpnΦo@r7—W921TPf߻N=re9<:]_`/3u[Ns9l~t!_oNU8z3$~ҩ/6Nen"JN῏@ X`P2%f,5?/r/}?Ts5V^|Uݿ#_Vo׿DyK www.scoap.com/ki/articlesyK Bhttp://www.scoap.com/ki/articles1Table_SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8 CompObjj@q$@q$Ew ՜.+,D՜.+,T hp  Company=x #Informacijska znanost i izvjesnice Title 8@ _PID_HLINKSA|F !http://www.scoap.com/ki/articles  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q      !"#$%&'()*+,-./" iZ@Z Normal$dhx`a$"B*CJOJQJ_HhmH sH tH H@H Heading 1$<@&5CJKHOJQJB@B Heading 2$<@&56OJQJJ@J Heading 3$<@&`56OJQJ<A@< Default Paragraph FontLL Sadr~aj$x^`a$CJmHsHu8Y8 Document Map-D OJQJ@@ H2$dd@&5CJ$hmHsHtH u(U@!( Hyperlink>*B*@@ H6$dd@&5CJhmHsHtH uL@BL Footnote Text$0x^`0a$CJD&@QD Footnote ReferenceCJH*OJQJ0+@b0 Endnote TextCJ6*@q6 Endnote ReferenceH*, @, Footer  9r &)@& Page NumberBB Style12CJOJQJ_HhmH sH tH 0O0 Nabrajanje  & F0@@ Style5CJOJQJ_HhmH sH tH BB Style16CJOJQJ_HhmH sH tH BB Style11CJOJQJ_HhmH sH tH ZZZ Plain Text$`a$B*CJ^JhmH phsH u,, Header 9r 4C@4 Body Text Indent!* VY(- .9dGJLM^`iLl Hv 1 7 s "              b#$A]m y ,  ) * w   e&!"#%;%<%=%(~++-...F.G.S/}023 78897:::;"<=?p??@@@ABCDDDEFhG=HIIhJeK"L MMNPSTUWWY[[[[[i\\1]] _I_}_``aa`dddffPgggggggg#ijl|ll5mmnpnqnopqr7stuvvvvwyz6zz{D{ }~z89qr}~Pމ5B݋^Nty6aDךܛݛR|iȟst0000$ 0000000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0 0  0(00000 00 00 00 00 00000000000(00.0.0.0.0.0.0.0.0 0.0 0.0 0.0 0.0.0.0.0.0. 0. 0. 0.0.0.0.0.(00D0D0D0D0D0D0D!0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D 00[(0[0[0[0[0[0[0 0 [0 0 [0 0 [0[0[0[0[(0[0`d0`d0`d0`d0`d0 0 `d0 0 `d0 0`d0 0`d0 0`d0 0`d0`d0`d0`d0`d* 0`d* 0`d* 0`d* 0`d* 0`d0`d0`d0`d0`d0`d0`d0`d0`d0`d0`d00v0v0v0v0v1 0v1 0v1 0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v0v 00r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0 r 0 r 0 r 0 r 0 r 0r 0r 0r 0r 0r0@@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @@0@0 6x>MtR >>>III֊:X !!lmOR$Y-Unm+ rx2$id@ׇpG`Xy2$߀f)C~d2$3 |;$XmMM@l0(  B S  ?9461:ak<H d . 1 o r w * > B 7:T_bB)  $1 eoKLHOQ!!F"S"##$$''''W(d(e(f(../R/S/X/0{00000111&2q2t222333-4.4t4445556866757C777A9I9:::: ;?;Y;n;;;; <k<r<====??@6A7AA%B(B1BBBB$C&CCcDdDDDDDDKEME%F'FFFFFG GGfG%H(H=HHHIIIIIIJ"J#JhJJJJJcKyK{KKKK L"LALcLfLLLLLMMMM9N;NNN+OOOO PwPPPOQQQQ3R5RRRRRVSYS2U5UU V%V'VfVhVVVcWfWWW;X=XXY#Y'YWYYYuuvvvv]w_w6z;zzz{{||}}89y{V$,ی ]eOTA\`c?A̕ϕ#+ H{}')F֚jkڛTWkԞמ&rst|3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333tUserJD:\MTtekstovi\INFO-Znanost-IZVJESNICE\INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.docUserIC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.asdUserIC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.asdUserJD:\MTtekstovi\INFO-Znanost-IZVJESNICE\INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.docUserJD:\MTtekstovi\INFO-Znanost-IZVJESNICE\INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.docUserIC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.asdUserJD:\MTtekstovi\INFO-Znanost-IZVJESNICE\INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.docUser1dC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.asdUser1'A:\INFO-ZNANOST-IZVJESNICEZaklju ak.docE-322.C:\WINDOWS\Desktop\INFO-ZNANOST-IZVJESNICE.doc.e1#4s"`]MD JX:" "8 `Xm  6I E E"xa;^8 ?V"4bd%-yT1& k' M* GK~+ (],m- n".&+// 6I/tPL0 C3*do34 -t5 8< cG6vKxJPd:X" P ">7S qgZ8 ;_$Ra_dCwg [mmGw3n`XWo4bC8q sr es t+(v6vcXEw&OC;x g|DFb|| * hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`o(^`o(.0^`0o(..^`o(... ^`o( .... !`!^!``o( ..... `'``'^`'``o( ...... h.h.^h.`o(....... 44^4`o(........ hh^h`OJQJo(88^8`o()hh^h`o(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(hh^h`o(. ^`56o(. 0^`056o(.. ^`56o(... ^`56o( .... !`!^!``56o( ..... `'``'^`'``56o( ......  h.h.^h.`56o(.......  44^4`56o(........ hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(0^`0o()hh^h`.hh^h`o(. ^`56o(. 0^`056o(.. ^`56o(... ^`56o( .... !`!^!``56o( ..... `'``'^`'``56o( ......  h.h.^h.`56o(.......  44^4`56o(........hh^h`. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(88^8`o(. hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`o()hh^h`.VzV^V`zo(.p0p^p`0o(..@ 0@ ^@ `0o(... xx^x`o( .... HH^H`o( ..... `^``o( ...... P`P^P``o(....... ^`o(........ hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`o(/^`/o(/^`/o(.p0p^p`0o(..  ^ `o(... xx^x`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........hh^h`. hh^h`OJQJo(88^8`o()hh^h`o(. ^`56o(. 0^`056o(.. ^`56o(... ^`56o( .... !`!^!``56o( ..... `'``'^`'``56o( ......  h.h.^h.`56o(.......  44^4`56o(........ hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hh^h`.^`o()hh^h`o(88^8`o(.p0p^p`0o(..  ^ `o(... xx^x`o( .... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........hh^h`.0^`0o() hh^h`OJQJo(1k'KxJL0X" P8<X:"KxJ! ! C3m-(],+//g|KxJ" KxJ0" n".m Wo?V"D;_est+(vcGE-t5M*Gw3n">7SsrC8qT1&GK~+34d%|E"Ra_cXEwC;xCwge1#`]a;^[m/qgZ"8 ! @CJ0OJQJo(..<%=%~++..vw89st@<t , , ,,,,,%,&,.,/,0,9,:,@,B,F,K,P,V,X,[,],_,d,g,l,m,s,u,w,z,{,},,,,,,,,,,,,,,4@,28BNP`bdvx`@(@4@ &(,26:UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :ArialUTmsRmnTimes New Roman?5 :Courier New5& :Tahoma;WingdingsEMonotype Sorts"1hWsWsY&Ew=VozDIY0dx2"Informacijska znanost i izvjesniceUserE-322