Pregled bibliografske jedinice broj: 1018726
Anksioznost i pristranost pažnje u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva
Anksioznost i pristranost pažnje u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva // Sažeci priopćenja, 5. Riječki dani eksperimentalne psihologije / Bajšanski, Igor ; i sur. (ur.).
Rijeka: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2019. str. - (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1018726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anksioznost i pristranost pažnje u oboljelih od
sindroma iritabilnog crijeva
(Anxiety and attentional biases in irritable bowel
syndrome patients)
Autori
Ujčić, Valentina ; Tkalčić, Mladenka ; Pletikosić Tončić, Sanda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažeci priopćenja, 5. Riječki dani eksperimentalne psihologije
/ Bajšanski, Igor ; i sur. - Rijeka : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2019
Skup
5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.09.2018. - 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva, modificirani Stroopov zadatak, anksiozne misli
(irritable bowel syndrome, modified Stroop task, anxious thoughts)
Sažetak
Cilj je istraživanja bio ispitati pristranost pažnje osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) korištenjem modificiranog Stroopovog zadatka te ispitati povezanost vremena reakcije na različite kategorije podražaja s nekoliko aspekata anksioznosti. U istraživanju su sudjelovale 43 osobe oboljele od IBS-a (35 Ž, 8 M, raspona dobi od 21 do 80 godina). U modificiranom Stroopovom zadatku sudionici su trebali identificirati boju slova kojom su napisane prezentirane riječi. Korištene su riječi iz četiri različite kategorije: riječi koje opisuju simptome IBS-a (npr., bol, konstipacija), emocionalno relevantne riječi (npr., strah, izoliranost), kontekstualno relevantne riječi (one koje opisuju potencijalno prijeteće situacije za oboljele, kao npr. izlazak, lift) i neutralne riječi (npr., šalica, sat). Sudionici su ispunili i upitnike koji mjere anksioznost kao crtu ličnosti, visceralnu anksioznost, anksioznu osjetljivost i anksiozne misli. Iako glavni efekt kategorije riječi na vrijeme reakcije nije dosegnuo razinu statističke značajnosti (F3, 126=2, 47 ; p=, 06), rezultati upućuju na kraće vrijeme reakcije za kontekstualno relevantne riječi u usporedbi s neutralnim riječima, ali i s riječima vezanim za simptome i s emocionalno relevantnim riječima. Od svih korištenih mjera anksioznosti samo su anksiozne misli značajno povezane s vremenom reakcije na emocionalne i kontekstualno specifične riječi. Još preciznije, subskala socijalna zabrinutost povezana je s vremenom reakcije na (gotovo) sve kategorije riječi (r od -, 29 do -, 42 ; za simptome p=, 08). Što je viša socijalna zabrinutost to je kraće vrijeme reakcije. Rezultati ukazuju na mogućnost da je kod oboljelih osoba pažnja udešena na kontekstualno relevantne ili prijeteće situacije, rezultirajući kraćim vremenom reakcije za tu kategoriju riječi. Udešenost ili anticipacija takvih situacija, slično kao i povezanost viših razina socijalne zabrinutosti s kraćim vremenom reakcije za sve kategorije riječi, može se objasniti pretjerano osjetljivim sustavom detekcije prijetnje kod osoba s višom anksioznosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
Napomena
Knjiga sažetaka bit će naknadno publicirana
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka